Preskoči na sadržaj

Rečnik

Rečnik starih i manje poznatih reči

Adiđar, sevap, muštuluk, pendžer: 566 starih reči, turcizama i arhaizama, svaka sa značenjem i primerom u rečenici.

566 reči, od A do Ž

abatiti
zastati, zatećiKad stiže pred kuću, abati ga noć, pa zanoći kod prvog komšije.
ačkati
uhvatiti, ulovitiMačka ački miša pre nego što je stigao do rupe.
ada
ostrvoNasred reke bila je ada obrasla vrbama, i tu su sakrili čamac.
adet
običajU tom selu je adet da se putnik prvo nahrani, pa tek onda pita kuda ide.
adiđar
ukras, nakitMajka joj za udaju dade sav svoj adiđar: ogrlicu, prstenje i srebrne naušnice.
adžamija
neiskusan, nevešt čovekMlad je i adžamija, ne zna još kako se konj potkiva.
aga
gospodar, gospodinAga pozva sluge i naredi da se gostu osedla najbolji konj.
ajluk
plataSluga je radio celu godinu, a ajluk primio tek o Đurđevdanu.
ajvan
stoka, marvaPred zimu je sav ajvan sterao s planine u selo.
akov
mera za tečnost, oko 50 litaraTe jeseni natočili su dvadeset akova vina.
akšam
veče; četvrta muslimanska molitva, u sumrakStigli su u varoš tek o akšamu, kad su se dućani već zatvarali.
alah rahmetile
s božjom milošću (kaže se za pokojnika)Moj otac, alah rahmetile, uvek je govorio da se dug mora vratiti.
almaz
dragi kamen, dijamantNa carevoj kruni sijao je almaz veliki kao orah.
amal
nosačNa pristaništu najmi amala da mu odnese sanduk do hana.
anđio
anđeoUsni da mu je došao anđio i pokazao put kroz šumu.
anterija
kratka haljina sa rukavima koja se nosi ispod druge haljineIspod kožuha nosila je vezenu anteriju od crvene čoje.
ar, arovi
konjušnicaKonje uvede u ar, pa im nasu zobi.
arata
veselje, igraPosle svadbe nasta arata koja je trajala do zore.
aratos te bilo
đavo te odneo (kletva)Aratos te bilo, što si mi pustio ovce u žito!
argatluk
rad pod nadnicuNije imao svoje zemlje, pa je celo leto proveo u argatluku.
arna
dobraArna je to devojka, vredna i tiha.
arslan
lavBorio se kao arslan i nije uzmakao ni koraka.
aršin
lakat, stara mera za dužinu (0,666 m)Trgovac joj odmeri deset aršina platna.
aspra
novac sitne vrednostiNije imao ni aspre u džepu, a krenuo je na daleki put.
aščibaša
glavni kuvar, nadzornik kuhinjeAščibaša je okusio svako jelo pre nego što se iznelo pred cara.
aščija
kuvarAščija je od zore mešao čorbu u velikom kazanu.
aščinica
kuhinjaIz aščinice se širio miris pečenog hleba.
ašlama (aršlama)
trešnja ranicaU dvorištu je rasla ašlama koja je rađala pre svih drugih trešanja.
at
arapski konj, plemenit jahaći konjUzjaha vranog ata i odjezdi niz polje.
avizati se
javiti se, dosetiti seTek se na pola puta aviza da je ključ ostavio u bravi.
badža
baba vračara; otvor na krovu kroz koji izlazi dimDim se dizao kroz badžu, a vetar ga je nosio niz selo.
baildisati
onesvestiti seKad ču tu vest, majka baildisa nasred sobe.
bakšiš
napojnica, darMomku koji mu je pridržao konja dade dukat bakšiša.
balota
puščano zrno, tane, kuglaBalota mu prozvižda kraj uha i zari se u drvo.
bastati
ići od ruke, biti mogućeNije mu bastalo da preskoči potok, pa ga je pregazio.
baterisavati
rasipati, traćiti imanjeSin je baterisavao sve što je otac godinama sticao.
bavrljati
ići kojekuda, lutatiCeo dan je bavrljao po šumi, a pečurku nije našao.
be
uzvik kojim se izražava odobravanje, pohvala i čuđenjeBe, što ti je to dobar konj!
bedem
zid, gradski zidStražari su celu noć hodali po bedemu.
beg
gospodar nad jednom oblastiBeg je imao tri sela i sto kmetova.
begenisati
zavoleti, zaljubiti se; dopasti seČim je ugleda na izvoru, begenisa je i reši da je prosi.
belaj
zlo, beda, nesreća; i rđav čovekNe diraj tu kutiju, biće belaja.
beli
zacelo, doistaBeli je tako, kako ti kažeš.
bendati
obzirati se, maritiOn ide svojim putem i ne benda ni na koga.
bešluk
turski novac od pet groša (jedan dinar)Za jagnje je tražio tri bešluka.
beternije
lošije, goreMislio je da ne može biti beternije, a onda poče i kiša.
bezbeli
zaista, dabomeBezbeli da ću doći, kad si me već pozvao.
bilja
čvornovato drvoSekira se zaglavi u bilji, pa je jedva izvuče.
birt
mehandžija, krčmarBirt im iznese vino i upita odakle putuju.
biserli
od bisera, ukrašen biseromNa glavi je nosila biserli kapu, dar od svekrve.
biskati
trebiti od vašijuSede u hlad, a starica mu poče biskati kosu.
blago
stoka (pored značenja: bogatstvo)Čobanin potera blago na pojilo.
bo’ (ne bio)
bolan (u obraćanju)Ne idi tamo, bo’ ne bio, tamo je vir dubok.
bogac
ubog čovek, siromahPred crkvom je sedeo bogac i molio za koricu hleba.
borije
trubaZasvira borije i vojska krenu iz grada.
bošča
veliki rubac, marama u koju se nešto uvezujeUveza haljine u bošču i pođe majci u goste.
brbati
tražiti rukama pipajućiU mraku je brbao po polici dok nije napipao kresivo.
brčak
šuštanje vode, talasićNa mirnoj vodi vide se brčak tamo gde je riba skočila.
bređa
trudna, noseća (o ženi ili životinji)Kobila je bila bređa, pa je nisu uprezali.
broć
biljka od čijeg se korena pravi crvena bojaVunu je bojila broćem, pa je pređa bila crvena kao krv.
budžak
kut, ugaoMetla je stajala u budžaku iza vrata.
bujrum
izvoliteBujrum, sedi s nama i posluži se.
capa
šapaMedved zamahnu capom i obori košnicu.
cekin
mletački dukatU ćupu pod pragom nađoše sto cekina.
cimina
klica, pera, prvo lišće u biljkePosle prve kiše iz zemlje izbi cimina luka.
crepnja
okrugao poklopac od pečene zemlje pod kojim se peče hlebPogaču pokri crepnjom i zagrnu je žarom.
crevlje
cipeleObu nove crevlje i pođe na sabor.
crljen
crvenNa proplanku je rasla crljena ruža.
crnosapac, crnosapčina
nož sa crnom drškomIza pojasa izvuče crnosapac i odseče komad slanine.
cukor
šećerDeci donese iz varoši grumen cukora.
čakar-bakar
bakar i slično; bakarno posuđeNa pijaci je prodavao kotlove, tepsije i ostali čakar-bakar.
čalma
komad materije koju Turci obavijaju oko glave, turbanHodža popravi čalmu i uđe u džamiju.
čamašire
rubljeNa plotu se sušilo oprano čamašire.
čardak
gornji sprat zgrade; zgrada na četiri stuba; kuća uopšteCarska kći gledala je sa čardaka ko dolazi putem.
čaršija
trg, pijaca, trgovački kraj ili ulica u graduCela čaršija je znala da se vratio iz tuđine.
čejrek
četvrtKupi čejrek ovčetine za večeru.
čereg
četvrtinaSvakom bratu pripade po čereg očevog imanja.
čestita (učiniti koga)
srećna; učiniti koga čestitim znači usrećiti gaCar obeća da će čestitim učiniti onoga ko mu izleči kćer.
četvrti
noge i rukeAla ga ščepa za četvrti i baci preko plota.
četvrtom
četvrti putTri puta je kucao uzalud, a četvrtom mu otvoriše.
čift
parKupi čift volova i poče orati sam.
čirak
svećnjakNa stolu je goreo čirak sa tri sveće.
čiti
istiSin mu je čiti otac, i po hodu i po glasu.
čitluk
poljsko imanjeBeg je leto provodio na čitluku kraj reke.
čoek
čovekDobar je to čoek, nikom zla nije učinio.
čunak
cevDim iz peći izlazio je kroz limeni čunak.
čuvadur
čuvarPred kapijom je stajao čuvadur sa kopljem.
čvonta
glavicaIz bašte donese čvontu belog luka.
ća
daleko, dugo, čakOtišao je ća preko mora i godinama se nije javljao.
ćaba
sveto mesto (hodočasničko svetilište u Meki)Starac je pešice išao na ćabu i vratio se posle tri godine.
ćage
hartija, pismoGlasnik mu predade ćage sa carevim pečatom.
ćar
korist, dobit, trgovina, zaradaProdao je vunu u varoši i imao dobar ćar.
ćene
htedneAko ćene doći, neka dođe pre mraka.
ćošak
ugaoSačeka ga na ćošku kod pekare.
danjom
danjuDanjom je spavao u senu, a noću putovao.
degati se
prepirati seBraća su se degala oko međe sve do mraka.
delija
junakNa megdan izađe delija na belom konju.
denija
bdenija, noćne službe u crkviUoči praznika ceo narod je bio na deniji.
denjiz
moreLađa zaplovi preko sinjeg denjiza.
derviš
turski kaluđerNa putu srete derviša koji mu proreče sreću.
desetak (sud)
verovatno: bačvaU podrumu je stajao desetak pun vina.
deverati
nekako živeti, snalaziti seS ono malo zemlje deverali su kako su znali.
devlet
zavičaj; i država, carstvoPosle deset godina poželi da se vrati u svoj devlet.
divan
veće, skupština; razgovor; kuća ili odaja u kojoj se čini divanCar sazva divan da se dogovore šta će s neprijateljem.
divaniti
govoriti, razgovarati seSedeli su pred kućom i divanili do ponoći.
dobatati
s mukom doćiKroz sneg do pojasa jedva dobata do prve kuće.
dohakati
izići na kraj u borbi s nekim, doći glave komeTri godine se nosio s vukom dok mu najzad ne dohaka.
dohraniti
sačuvati (pored značenja: odgajiti)Dohrani mi ovaj prsten dok se ne vratim.
doklen
dokleDoklen ćeš ti tako sedeti skrštenih ruku?
dortjol
raskršćeNa dortjolu zastade, ne znajući kojim će putem.
dova
molitvaStarica prouči dovu za sinovljev srećan put.
doženeš
doterašKad doženeš ovce do reke, pusti ih da se napiju.
drobeljati
govoriti koještaNe slušaj ga, on samo drobelja.
dulac
cev na gajdama u koju se duvaGajdaš stavi dulac u usta i mešina se napuni.
dunđer
drvodelja, graditeljDunđer mu za mesec dana podiže kuću od brvana.
dura
staniDura, kuda si naumio u ovo doba?
dušak jedan seći
seći koliko se može bez prekida i odmora, u jednom dahuDušak jedan sekao je drva, pa tek onda spusti sekiru.
džaba
besplatno, poklonjeno, na darTe jabuke nije platio, dobio ih je džaba od komšije.
džara
zemljani sud za maslo ili uljeU ostavi je stajala džara puna masla.
dželat
izvršilac smrtne kazneDželat je već čekao, kad stiže glasnik s pomilovanjem.
dženet
rajBašta je bila tako lepa da mu se učini da je u dženetu.
dževap
odgovor, razgovorPita ga car, a on nema dževapa.
džibra
isceđen ostatak grožđa, komPosle muljanja džibru su bacili svinjama.
džidža
metalni koturić, igračka; i najsitniji novacDetetu je o vratu visila srebrna džidža.
džilit
kratko kopljeHitnu džilit i pogodi jabuku na vrhu koplja.
džomet
darežljiv čovekBio je džomet: ko god bi mu na vrata došao, nije odlazio praznih ruku.
đakonija
raznovrsne ponude, birana jelaTrpeza je bila puna svakojakih đakonija.
đe
gdeĐe si bio dosad, majka te traži od podne?
đeđerna
verovatno: zgodna, stasitaBila je to đeđerna devojka, svi su se za njom okretali.
đemija
lađaĐemija razvi jedra i otisnu se od obale.
đerdan
ogrlicaOko vrata joj je zveckao đerdan od dukata.
đerdek
ložnica, soba mladenacaSvatovi otpratiše mladence do đerdeka.
đerđev, đerđef
drvena sprava u koju se, kao u okvir, stavlja platno na kome se vezeSedela je kraj prozora i vezla na đerđevu.
đetić
junak; momakDobar je to đetić, ne boji se ni vuka ni hajduka.
đik
skočiZec đik iz grma, pa preko livade.
đogat
konj belacOsedla đogata i pojaha put grada.
đundeluk
verovatno: plata, nadnicaZa dan kopanja primi đundeluk i pođe kući.
efendija
gospodinEfendija, izvolite, kafa je gotova.
ekmeščija
pekarEkmeščija je još pre zore vadio vruće somune iz peći.
emer
zapovestStiže emer od cara da se vojska kupi.
faculet
maramaZaveza glavu belim faculetom i pođe na njivu.
fajda
korist (isto što i vajda)Kakva mi je fajda od blaga, kad nemam s kim da ga podelim?
familja
familija, porodicaCela familja se skupila za slavu.
ferman
naredba, zapovest, diploma turskog sultanaSultan mu posla ferman da dođe u Stambol.
filir
para, potura, sitan novacNe bih ti za to dao ni filira.
fise bilila
udeli boga radiProsjak je pred džamijom ponavljao: fise bilila!
forinta
austrijski srebrn novac od dve kruneZa kravu je dobio osamdeset forinti.
fukara
sirotinjaO prazniku je bogataš delio hleb fukari.
fukaraš
siromahBio je fukaraš, ali pošten i vredan.
galija
lađaCareva galija pristade uz obalu.
gigov
veliki petaoGigov zakukurika s plota i probudi celu kuću.
glavnja
zažareno drvoIzvuče glavnju iz vatre i rastera vukove.
gosa
gospodarSluga upita gosu šta će sutra raditi.
gosposko
gospodskoObuče gosposko odelo, pa ga ni rođena majka ne poznade.
gredom
putujući, usputGredom svrati kod kuma da ga pozdravi.
gustiža
gustišSrna umače u gustižu i lovci je izgubiše.
gužva
uzica; savijena šiba kojom se nešto vezujeSveza snop gužvom i baci ga na kola.
hadet
običaj (isto što i adet)Kod nas je hadet da najstariji prvi lomi hleb.
hajvan
stoka, marva (isto što i ajvan)Hajvan je ceo dan pasao kraj reke.
halaliti
blagosloviti, oprostitiHalali mi, brate, ako sam ti šta nažao učinio.
han
gostionica, svratište za putnikeTrgovci zanoćiše u hanu kraj puta.
handžija
gostioničar, vlasnik hanaHandžija im prostre ležaj i donese večeru.
harač (harča)
trošakPut je bio dug, pa mu je sav novac otišao na harač.
harar
vrećaNatovari na konja dva harara pšenice.
hat
arapski konj (isto što i at)Pod njim je igrao hat kakvog nije bilo u celom vilajetu.
hatar
imanje, atarOvce su zašle u tuđi hatar.
hefta
sedmica, nedelja danaZa heftu dana stigao je do mora.
hendek
rov, jarakOko grada je bio iskopan dubok hendek.
hesap
računSede trgovac da svede hesap za tu godinu.
hinjica, hinjorokčad
nekakva morska ribaRibari izvukoše mrežu punu hinjica.
hodža
muslimanski sveštenikHodža je decu učio da čitaju i pišu.
hotio
hteoNije hotio da sluša, pa je nastradao.
ihtijar
staracNa raskršću je sedeo ihtijar bele brade.
iksansko
ljudskoTu nije bilo iksanskog stvora na dan hoda.
ilinski
oko Ilindana (2. avgusta)Udarile su ilinske vrućine, pa se žnjelo samo zorom.
inako
drukčijeTako ti misliš, a ja mislim inako.
io
jeoTri dana nije ni io ni pio.
iskladiti
staviti, iznetiTrgovac iskladi robu pred dućan.
iskopati (koga)
upropastitiZakle se da će iskopati onoga ko mu je zapalio kuću.
ispijenuti
izdahnutiRanjeni zmaj ispijenu pre nego što je sunce zašlo.
istrijesana
iznošena, izanđala, oveštalaNa njemu je bila istrijesana kabanica puna zakrpa.
išpartati
obeležiti prugama, izbrazdatiIšparta njivu brazdama, pa poče sejati.
izidu
iziđuČim izidu iz šume, ugledaše dim nad selom.
izjaviti (ovce)
isterati na pašuU zoru čobanin izjavi ovce na livadu.
izlevušati
istući, išćuškatiKad je čuo šta su radili, otac ih dobro izlevuša.
izun
dopuštenjeBez očevog izuna nije smela ni do izvora.
jabandžija
stranacU selo dođe jabandžija i upita za konak.
jabuku dati
dati poklon (pri prosidbi, kao znak pristanka)Prosci dadoše devojci jabuku i ugovoriše svadbu.
jagluk
maramica, rubacDade mu vezen jagluk da je se seća.
jala (jalah)
o bože! (uzvik)Jala, kud ćeš na taj put sam!
jamiti
uzetiJami torbu sa klina i ode bez pozdrava.
jandžik
kožna torbaU jandžiku je nosio hleb i malo sira.
jaspren
novčan, imućanBio je jaspren čovek, pa su mu svi dolazili po zajam.
jedanak
odmahČim ga pozvaše, on jedanak dođe.
jednoć
jedanputBio jednoć jedan car koji je imao tri sina.
jednoničiti
jesti jedanput na danUz post su jednoničili, i to posle večernje.
jere
jerNe mogu doći, jere mi je konj hrom.
jeriti se
kriviti seStara vrata su se jerila i nisu se mogla zatvoriti.
jok
nePitaju ga da li je umoran, a on kaže: jok.
jopet
opetSutradan jopet dođe na isto mesto.
junoša
mladićBio je junoša od dvadeset leta, tek mu je brk garavio.
kabanica
plašt, ogrtačOgrnu kabanicu i izađe na kišu.
kade
kadKade se vratiš, javi mi se.
kader
kadar, sposoban, u stanjuNije bio kader ni ruku da podigne.
kadifa
somotNosila je haljinu od zelene kadife.
kahva
kavana, kafanaStarci su po ceo dan sedeli pred kahvom.
kalamar (kalam, kalem)
pero od trskePisar umoči kalamar u mastilo i poče pisati.
kamara
soba; i hrpa, gomilaSnopove su složili u veliku kamaru nasred njive.
kasida
vrsta novcaZa sedlo je platio dve kaside.
kaštiga
kaznaZa krađu ga je čekala teška kaštiga.
kavica
kavanica, mala kafana (koja je često i berbernica)U kavici na uglu čuo je sve novosti iz varoši.
kesa blaga
500 groša (oko 18 zlatnih dukata)Za tu kuću dao je tri kese blaga.
kijača
batinaMahnu kijačom i psi se razbežaše.
kiridžija
onaj koji na konjima ili na kolima prenosi robu za novacKiridžije su so s mora nosile preko planine.
kladi (pa jedi)
nosi, stavljaj (pred sebe)Evo ti kazan, pa kladi i jedi dok ima.
klafter
hvat, stara mera za dužinuBunar je bio dubok deset klaftera.
kličak
peteljkaUze jabuku za kličak i otkide je s grane.
kljuka
kuka, vrsta motike u planinskim krajevimaKljukom je krčio kamenitu zemlju iznad sela.
knjiga
pismo (staro značenje)Car napisa knjigu i posla je po glasniku.
kokoška
veliko duguljasto klube (pored značenja: kokoš)Namota pređu u kokošku i ostavi je u kotaricu.
kokot
petaoČim kokot zapeva, đavoli nestanu.
komati
guratiU gužvi su ga komali sa svih strana.
komšija
susedKomšija mu pozajmi volove za oranje.
komšiluk
susedstvoCeo komšiluk se skupio da pomogne oko kuće.
konabati se
mučiti se, petljati seCelo jutro se konabao oko pokvarenog točka.
konak
dvor; prenoćište; i dan hodaDo grada ima još dva konaka.
kopanja
drven sud izdubljen iz jednog komadaMesila je hleb u velikoj kopanji.
korota
žalost za pokojnikomGodinu dana nosila je korotu za mužem.
kovandžija
pčelarKovandžija je u jesen vrcao med iz trideset košnica.
kozara
klanica za koze i ovceKasapin je jarad odveo u kozaru.
krajcara
vrsta austrijskog sitnog novcaNije mu ostala ni krajcara od cele plate.
krajina
oblast, zemlja; granica; i ratKad se zametnu krajina, svi momci odoše u vojsku.
kramar
sopstvenik tovarnih konja koji prevlači trgovačku robuKramar je vodio dvadeset konja natovarenih solju.
krasna
trnokop, čakljaKrasnom je razbijao tvrdu zemlju oko korenja.
kridimice
kradom, tajnoIzađe kridimice iz kuće dok su svi spavali.
krmariti
krmaniti, upravljati, raditi vešto kao krmarStarac je krmario lađom kroz brzake.
krsmet
udes, sreća, sudbinaAko bude krsmet, vidimo se dogodine.
kruh
hlebPrelomi kruh i dade pola putniku.
krušni
od kruha, hlebniIz krušne peći izvadi vruću pogaču.
kuđ
kudKuđ si pošao tako rano?
kula
kuća od kamenaBeg je sedeo u kuli na tri boja.
kulatast
mišje boje (o konju)Jahao je kulatastog konja crne grive.
kumpanija
društvoS veselom kumpanijom put mu je brzo prošao.
kuplača
kutlačaZagrabi kuplačom čorbu iz kotla.
kurisati se
namestiti seKurisa se kraj vatre i zapali lulu.
kurtalisati
osloboditi, izbavitiJedva se kurtalisa dosadnog saputnika.
kustura
nožaga, prost nož na sklapanjeKusturom je oljuštio jabuku.
kutarisati
izbaviti, osloboditiKo me kutariše ove bede, daću mu pola carstva.
kutnja
kućnaKutnja vrata su uvek bila otvorena za putnika.
kuvijerta
krov; paluba na lađiMornari su spavali na kuvijerti pod zvezdama.
kužina
kuhinjaU kužini je uvek gorela vatra.
laće
vrsta odećeObuče nove laće i pođe u svatove.
lajtovi
verovatno: stube, stepenicePope se uz lajtove na čardak.
leturđija
najglavnija služba u crkvi, liturgijaNedeljom je ceo narod bio na leturđiji.
ličina
uže, konopac od likeSveza kozu ličinom za kolac.
linom mušírom
izraz nejasnog značenja (možda: pozdravom velikodostojnika)Dočekaše ga linom mušírom, kako dolikuje.
loit
reč nejasnog značenja (možda: i tlo, ili: loj)Sve je izgorelo, i krov i loit.
lopar
od drveta okrugla i ravna lopata na koju se meće hleb, pa s nje u vatru ili u pećMajka stavi pogaču na lopar i gurnu je u peć.
ložica
žlica, kašikaSvako je imao svoju drvenu ložicu.
lubardati
pucati iz topaS grada su lubardali celu noć.
ljek (pa ljek u obraz)
šljis (uzvik za zvuk udarca, šamara)A on njega ljek po obrazu, da je odjeknulo.
ljeljenica
košutaNa izvoru je pila vodu ljeljenica sa lanetom.
ma’m
mahom, odmahČim ču glas, ma’m skoči na noge.
maksuzile
naročito, baš za toDošao je maksuzile da te vidi.
malar
slikarCar pozva malara da mu naslika kćer.
manj
sem, osimNiko to ne zna manj on.
marjaš
sitan novac (5 para)Sve je to kupio za jedan marjaš.
maštrava
mali bakreni sud za voduZahvati vode maštravom i pruži je putniku.
megdan
dvoboj; razbojišteDva junaka izađoše na megdan pred celom vojskom.
mehana
gostionicaPutnici svratiše u mehanu da se ogreju.
meraja
utrina, poljeDeca su čuvala guske na meraji iza sela.
mevleće
zemlja, državaProđe mnogo mevleća dok ne stiže do mora.
mezar
grobNa očevom mezaru posadi dunju.
morda
mora da (verovatno)Morda je zaspao, kad ga još nema.
more, moremo, moreš
može, možemo, možešAko moreš, dođi sutra da mi pomogneš.
mrtvik
dubok sanPade u mrtvik i ne probudi se tri dana.
mučati
ćutatiSvi su mučali i čekali šta će starac reći.
muhnu (iz sobe)
izlete, šmugnuČim se vrata otvoriše, mačka muhnu iz sobe.
muhur-sahibija
čuvar pečataMuhur-sahibija udari carski pečat na pismo.
mujezin
čovek koji s munare poziva na molitvuMujezin zauči sa munare, a čaršija utihnu.
muka
trud, zasluga (pored značenja: patnja)Ovo imanje je moja muka, deset godina sam ga sticao.
mukajet
pažljiv, zainteresovan; ni mukajet: koji i ne obraća pažnjuOni viču oko njega, a on ni mukajet.
munara
toranj uz džamijuIznad krovova se dizala bela munara.
musafir, musavir
gostMusafira dočekaše kafom i slatkim.
muštuluk
dobar glas; nagrada za radosnu vestDotrča dete po muštuluk: rodio ti se sin!
na oblažaj
u pohodeO prazniku pođe majci na oblažaj.
nadvor
napoljeIzađe nadvor da vidi ko laje.
nađavasati se
nasititi seKad se nađavasa pečenja, leže da spava.
naide
nađeAko naide koga na putu, neka ga dovede.
najedanak
najedanput, odjednomNajedanak se smrači i udari grad.
najpotlje
najposle, na krajuNajpotlje dođe i najmlađi brat.
nakladen
iznesen, postavljenSto je bio nakladen jelom i pićem.
nakom
nakonNakom tri dana stigoše u grad.
nalet je bilo
daleko od nas, neka bude oterana (kaže se za nečistu silu)Te noći se, nalet je bilo, nešto čulo na tavanu.
namastir
manastirZavetova se da će podići namastir ako ozdravi.
namiriti se
biti zadovoljan; izmiriti seKad dobi svoj deo, namiri se i više nije tražio.
nazorice
izdaleka pratiti nekoga, ali tako da se ne gubi iz vidaIšao je nazorice za lopovom sve do njegove kuće.
ne kopaj trica
ne pričaj koještaNe kopaj trica, nego reci šta je zaista bilo.
ne lezi vraže
ne da mu vrag mirovati (kaže se kad nevolja naiđe iznenada)Taman su krenuli, kad, ne lezi vraže, puče osovina.
ni od lijeka
ni za lek (vrlo retko, nimalo)Te godine kiše nije bilo ni od lijeka.
noćom
noćuPutovali su noćom, da ih niko ne vidi.
notnjo
noćuNotnjo se u šumu nije smelo.
nožice
makazeUze nožice i odseče pramen kose.
obeležje, obilježje
znak; ono što se prvi put da devojci pri prosidbi (prsten ili novac)Momak dade devojci obeležje, zlatan prsten.
obenđelučiti
opiti (smesom od konopljina ili bunikina lista)Lopovi ga obenđelučiše i odneše mu sve iz kuće.
obervrag
đavolski starešinaĐavoli dotrčaše pred obervraga da jave šta je bilo.
obestrviti
uništiti, upropastitiGrad je te godine obestrvio sve vinograde.
obeznaniti se
izgubiti svestOd straha se obeznani i pade s konja.
obreti se
naći se, stvoriti seDok trepnu, obrete se pred carskim dvorom.
obukovati
oblačitiMajka ga je svako jutro obukovala u čistu košulju.
očebrsnuti
odlomiti, otkinutiVetar očebrsnu granu sa stare kruške.
oćuti se
čuje seDaleko u polju oćuti se pesma.
odanlen
odandeOtišao je u varoš i odanlen doneo so.
odaždene
oteraPas zalaja i odaždene vuka od tora.
odaženeš
oterašAko ih ne odaženeš, popašće ti sve žito.
odneklen
odnekudOdneklen se začu zvono.
ođe
ovdeOđe ćemo zanoćiti, a sutra dalje.
oka
stara mera za težinu, oko 1 1/4 kgKupi tri oke brašna i oku soli.
oklen
odakleOklen ti taj konj, kad juče ni magarca nisi imao?
oklepan
veoma starPred kolibom je sedeo oklepan starac.
okuisati
pozivati verne na molitvuHodža okuisa s munare i ljudi pođoše u džamiju.
ondale
odandePope se na brdo i ondale ugleda more.
ondar
ondaPrvo završi posao, pa ondar idi kud hoćeš.
ondrljevina
huka i bukaIz podruma se začu takva ondrljevina da svi poskakaše.
opećak
ispupčenje u ziduNa opećak kraj ognjišta stavljala je so.
oplatiti
načiniti na nečemu oplatu (okvir)Majstor oplati bunar hrastovim daskama.
opraviti
poslati, ispratitiMajka opravi sina na put i dade mu pogaču.
opretljati
odebljatiPreko zime je vo opretljao u štali.
oprostiti (koga)
osloboditiJunak ubi aždaju i oprosti grad od zla.
oprostiti se (čega)
osloboditi seJedva se oprosti dugova koje mu je otac ostavio.
opuckati
pojestiDeca začas opuckaše sve trešnje s grane.
oranija
veliki kazanU oraniji se kuvao pekmez za celu zimu.
orma
konjska oprava, amSkide ormu s konja i pusti ga na pašu.
oroz
petaoOroz zapeva pre zore.
osanisati se
očamati, dugo čekatiOsanisa se čekajući skelu na obali.
oseći
otseći, odsećiJednim zamahom oseče aždaji glavu.
osehiriti
radoznalo razgledatiStade nasred čaršije i poče osehiriti dućane.
osjevina
mekinjeOd osjevine je mesila hleb za pse.
otalen, otlen, otole, otolen
odatleOtole krenuše dalje, preko planine.
otsele
otsad, odsadOtsele ćeš ti čuvati ovce.
ovarisati
dostići; domisliti seDugo je mislio dok najzad ne ovarisa kako da pređe reku.
ovdale
odavdeOvdale do mora ima tri dana hoda.
ovđen
ovdeSedi ovđen kraj mene i pričaj.
ovi, oni (čas, struk, čovek)
ovaj, onajOvi čas pođi, da te noć ne uhvati.
ozdol
ozdo, odozdoOzdol se čula voda kako teče kroz klisuru.
ožica
žlica, kašikaSrknu čorbu drvenom ožicom.
pačati
diratiNe pačaj u ono što nije tvoje.
paja
stepen, rangZa zasluge mu car podiže paju.
panta (pajanta)
gredica na rogu od kuće (na krovu)Slaninu su vešali o pantu, da se suši na dimu.
pantarul
viljuškaNabode meso na pantarul i prinese ga ustima.
pasati
proćiKad pasaše tri godine, vrati se kući.
paša
visoki turski velikodostojnik: paša od dva tuga (konjska repa) je zapovednik i gospodar jednog grada i njegove nahije, a paša od tri tuga je vezir i gospodar celog pašaluka, u kome ima više gradova i nahijaPaša naredi da se most sagradi do jeseni.
paše (od pasati)
prođeKad paše zima, krenuće na put.
pavetina
pavitina, vrsta loze (puzavice)Ograda je bila sva obrasla pavetinom.
pavta
karika; i kopča na pojasuNa pojasu joj je sijala srebrna pavta.
pećka
pećDeca su se zimi grejala uz pećku.
pejgamber
prorokZakle se pejgamberom da govori istinu.
peljda
čudovište, nakaza, napastIz jezera izađe peljda sa tri glave.
pendžer
prozorDevojka je gledala kroz pendžer ko dolazi.
peškeš
poklonCaru odnese na peškeš sedlo okovano srebrom.
peštera
pećinaPustinjak je živeo u pešteri iznad reke.
pezeven (pezevenk)
podvodnik; i pogrdna reč za nevaljalcaBeži mi s očiju, pezevenu jedan!
pijevnuti
izdahnutiStari konj leže u travu i pijevnu.
plandište
mesto gde se životinje u podne sklanjaju od suncaOvce su ležale na plandištu pod starim hrastom.
planinka
stanarica, žena koja se stara za ovce i mleko na planiniPlaninka je svako veče muzla ovce i sirila sir.
plij
plivajPlij za mnom, obala je blizu!
počelica
ženska kapaNevesta je nosila počelicu izvezenu zlatom.
podavro (pod kravu)
navalio da dojiTele podavro pod kravu čim je pustiše u štalu.
podnimiti se
nasloniti glavu na rukePodnimi se na sto i zamisli se.
poduvre
poduprePoduvre vrata kocem, da ih vetar ne otvori.
poharčiti
potrošitiSve što je zaradio, poharči za jednu noć.
poiskati
pobiskatiLegni mi u krilo, da te mogu poiskati.
poište
pobišteDevojka ga poište, a on zaspa.
pokrov
krovKuća je imala pokrov od šindre.
polak
polaDade mu polak hleba i polak sira.
ponajlak
polaganoIdi ponajlak, put je klizav.
poplun
pokrivač, jorganPokri se poplunom preko glave.
popojaske
oko pasaZagrli ga popojaske i podiže sa zemlje.
porad
radi, zbogDošao sam porad onog duga.
porenuti
pognati, poteratiPorenu volove uz brdo.
posati
podojitiMajka posa dete i spusti ga u kolevku.
poskura
hleb u vezi sa verskim obredimaBaka je umesila poskuru i odnela je u crkvu.
poslijed
poslePoslijed večere svi posedaše oko vatre.
postuldžija
obućarPostuldžija mu za dan sašije nove opanke.
postule
obuća, plitke cipeleIzu postule pred vratima.
pošuće
poćutaStarac pošuće malo, pa reče šta misli.
potlje
poslePrvo ruča, a potlje leže da se odmori.
potura
turska para, sitan novacNe vredi to ni jedne poture.
praća
praćkaZavitla praćom i pogodi vranu.
pređe, priđe, prijeđ
prePređe zore bili su već na nogama.
preo
prekoPređe preo brda i spusti se u dolinu.
prestaviti se
umretiStari car se prestavi, a na presto dođe njegov sin.
preteslimiti
predatiNa samrti preteslimi sinu ključeve od riznice.
pretlji
debljiIzabra pretljeg ovna za ražanj.
prijeđeljak
pregrada, odeljakU ambaru je svako žito imalo svoj prijeđeljak.
prijenu
prionuPrijenu na posao i do večeri sve završi.
prikojasiti se
dogoditi sePrikojasi se da baš tada naiđe car.
pripušiti
pritisnutiPripuši ga uza zid, da nije mogao ni maći.
prišuće
prećutaZnao je ko je kriv, ali prišuće.
prizajmiti
poteratiPsi prizajmiše zeca niz livadu.
prošenije
molbaSeljaci napisaše prošenije i odneše ga knezu.
prova
gornji deo krova; i prednji deo lađeNa provi kuće gnezdila se roda.
provati
probatiProva vino, pa klimnu glavom.
provrći se
pretvoriti seDevojka se provrže u golubicu i odlete.
pudar
čuvar vinogradaPudar je celu noć obilazio vinograd.
pustahija
razbojnikNa drumu ih presretoše pustahije.
puštiti
pustitiPušti me da prođem, žurim.
rabota
rad, posaoKakva ti je to rabota, kad ništa ne valja?
rabotati
raditiOd zore do mraka rabotao je na tuđoj njivi.
radnja
posao (staro značenje)Svako se vrati svojoj radnji, a on ostade sam.
rahat
udobno, spokojnoSede u hlad i rahat popi kafu.
rahatluk
slatkiš; i rakijaGosta posluži rahatlukom i čašom vode.
rahmetli
pokojniRahmetli deda je tu lipu posadio.
ramo
rameZabaci sekiru na ramo i pođe u šumu.
razbijati
odvraćati, zadržavati, sprečavati (pored značenja: lomiti)Majka ga je razbijala od puta, ali on ne posluša.
razgovarati (koga)
zabavljati, tešiti, hrabritiSestra ga je razgovarala dok mu rana nije zarasla.
reduša
redara: gde je mnogo žena u kući, jedna reduje (gotovi jelo, pere sudove i mesi hleb) jednu nedelju dana, pa druga druguTe nedelje najmlađa snaha bila je reduša, pa je ustajala pre svih.
rekavica
vodenica (na reci)Odnese vreću žita u rekavicu da se samelje.
reušiti
uspeti, ispasti za rukomTri puta je pokušao, i tek treći put mu reuši.
rupnjak
žitna mera (pola merice)Pozajmi od komšije rupnjak ječma.
rušpa (rušpija)
dukatZa konja mu izbroja pedeset rušpi.
sa linom
verovatno: sa mnomPođi sa linom, pokazaću ti put.
sadrazan
veliki vezir; i lični čuvarSadrazan dođe pred cara i pokloni se do zemlje.
sahan
metalna (bakarna) posuda za jeloIznese pred goste sahan pilava.
sakato (voće)
krasnoU toj bašti rodilo je sakato voće, kakvog nigde nema.
saktisati
uništitiMraz saktisa sav rani usev.
salaš
poljsko imanjeLeti su živeli na salašu, a zimi u selu.
sanje
dojenjeJagnje se posle sanja umiri i zaspa.
saraj
dvorCarev saraj imao je sto odaja.
sati (sem, seš, se)
sisati, dojitiTele poče sati čim priđe kravi.
sê
doji, sisaJagnje sê, a ovca mirno stoji.
seirdžija
radoznali gledalacOko rvača se skupi gomila seirdžija.
sêka
plićakLađa nasede na sêku nadomak obale.
selamet
spasenje, koristOd te trgovine nije video selameta.
senet
isprava, dokumenatTrgovac izvadi senet i pokaza koliko mu se duguje.
serbez
spokojno, udobno, slobodnoSedi serbez, ovde ti niko ništa neće.
sermija
imanje, stoka; glavnicaSva mu je sermija bila sto ovaca i dve krave.
sevap
dobro deloSevap je nahraniti gladnog putnika.
sickati se
gickati se, vrcati seDete se sickalo na stolici i nije moglo mirno sedeti.
sindžir
lanacRoblje su vodili vezano u sindžir.
sinle
šamar, ćuškaOpali mu sinle da mu kapa odlete.
siromaš
sirotinjaSiromaš se skupi pred dvorom da čuje carevu reč.
skolesati
nateratiGlad ga skolesa da pođe u svet.
skopak
stara motikaU šupi nađe zarđao skopak i njime okopa baštu.
skutati se
sakriti seDete se skuta iza peći da ga ne nađu.
slentrati
nagovoriti, navesti, okupitiSlentra momke iz sela da s njim pođu u hajduke.
slimiti
snimiti, skinutiSlimi kotao s verige i stavi ga na zemlju.
služba
plata (pored značenja: služenje)Posle godinu dana zatraži od gazde svoju službu.
smagati
krotiti, savlađivati (pored značenja: stizati)Niko nije mogao smagati tog konja osim njega.
snimiti
skinutiSnimi kapu i uđe u crkvu.
sobet
društvo, sastanak, dogovor; gozbaUveče se kod kneza skupi sobet.
sofa
leja; i klupaPred kućom je bila sofa sa ružama.
sofra
trpeza, stoSvi posedaše oko sofre i počeše večerati.
soha
račvasto drvoKotao je visio o sohi pobodenoj kraj vatre.
spahija
gospodar zemlje, vlasnik koji daje zemlju pod zakup seljacimaSeljaci su spahiji davali desetak od svake letine.
spuckati
pojesti do poslednje mrveGladni kosci spuckaše sve što je bilo na sofri.
sputiti
posavetovati (pored značenja: uputiti)Starac ga sputi kako da prevari zmaja.
srklet
nalog sa pretnjomOd paše stiže srklet da se porez plati do petka.
Stambol
CarigradTrgovci su svilu donosili čak iz Stambola.
stanac
kamen koji je iz zemlje kao iznikao (stanac kamen)Tvrd je kao stanac kamen, ne da se nagovoriti.
stio
hteoNije stio ni da čuje za ženidbu.
stisnuti se (na koga)
baciti seHrt se stisnu na zeca i sustiže ga na kraju livade.
stolica (carska)
prestonicaPosle tri meseca puta stigoše u carsku stolicu.
strelimke
brzo kao strelaKonj polete strelimke niz polje.
strn
klas koji ostaje na njivi pošto se žito požnjeSirotinja je išla za žeteocima i kupila strn.
struka
ogrtač (vuneni, kojim se ogrću planinci)Ogrnu struku i leže kraj vatre.
sumati
domisliti seDugo je ćutao, pa suma kako će ih nadmudriti.
suval
pitanjeCar mu postavi tri suvala, i on na sva tri odgovori.
suvotovati
živeti o suvom hlebuCele zime su suvotovali, jer je letina podbacila.
suzovit
vlažan (kao da suzi)Zid pećine bio je hladan i suzovit.
svakojako
na sve načineSvakojako su ga molili, ali on ne popusti.
sviještavaju masla
pomazuju samrtnika svetim miromSveštenici se skupiše oko bolesnika i sviještavaju masla.
šah
vladalac, kralj, carŠah obeća kćer onome ko reši zagonetku.
šarapod
tremStarac je sedeo na šarapodu i gledao niz put.
šćap
štapStarac se podupre šćapom i ustade.
šeh-islam
duhovni poglavar muslimanaBez reči šeh-islama ni sultan nije donosio takvu odluku.
šeher
varoš, gradU šeheru je bilo sto dućana i sedam džamija.
šeih
starac, poglavicaŠeih plemena dočeka ih pred šatorom.
šenluk
veselje, svetkovina; osvetljenjeKad se rodi carević, u gradu nasta šenluk od tri dana.
šikutor
crkvenjakŠikutor zazvoni na večernje.
šilježe
mlada ovcaVuk odnese šilježe iz tora.
šinik
mera od 10 oka (12,8 kg)Samlela je šinik pšenice za slavu.
šiša
tavanicaBio je tako visok da je glavom doticao šišu.
škrat
šumski čovekPričalo se da u toj šumi živi škrat koji krade sekire.
štedne
htedneAko štedne poći, niko ga neće zadržati.
štrik
užeSveza čamac štrikom za vrbu.
šubara
šupljina (pored značenja: krznena kapa)Veverica se sakri u šubaru starog bresta.
šumke (ići)
navrh prsta, da se ne bi čuloIšao je šumke kraj usnulog diva.
šundrati
uništiti, upropastitiSvinje uđoše u baštu i šundraše sav kupus.
šušica
neznatan čovek, čovečuljakZar da se takva šušica meša u carska posla?
ta (čovek)
tajTa čovek mi je juče pokazao put.
tadar
tadaTadar se vrata otvoriše i uđe starac.
takum
konjska opremaKonj je imao takum okovan srebrom.
tapaj
gaziTapaj slobodno, led je debeo.
tatarin
glasnik, konjanik koji nosi poštuTatarin dojaha u grad sa carevom zapovešću.
taze
svežNa pijaci kupi taze ribu.
tefsija
tepsija, plitka i okrugla posuda od bakraIznese baklavu u velikoj tefsiji.
teftedar
glavni pregledač računaTeftedar prebroja sav novac u carskoj riznici.
tekar, teke
tekTekar pred zoru sklopi oči.
telal
javni vikač; posrednikTelal je vikao po čaršiji da car traži zeta.
teste
tuce, dvanaest komadaKupi teste kašika za novu kuću.
tilisum
mađija, čarolija; amajlijaOko vrata je nosio tilisum protiv uroka.
tinji
tili (kratak, trenutan)U tinji čas nestade ga s vidika.
tivtiz
tvrdicaBio je takav tivtiz da ni sebi nije kupio nove opanke.
topuz
buzdovanZamahnu topuzom i razbi gradska vrata.
tov
debljina, saloSvinje su do Božića bile u dobrom tovu.
tovar
mera od 100 okaKaravan je nosio deset tovara soli.
trem
tren, trenutak (pored značenja: natkriven ulaz)U jedan trem sve se promeni.
trkija
trka, utakmicaCar objavi trkiju: čiji konj pobedi, njemu carska kći.
trs
loza, čokotSvaki trs u vinogradu bio je okopan.
tuka, tukac
ćurka, ćuranZa praznik zaklaše najvećeg tukca.
udurečen
ukočenStajao je udurečen od straha i nije mogao da se pomeri.
ugledati
pomoći (bogataši nisu nikoga ugledali)Dok je bio siromah, niko ga ne ugleda ni korom hleba.
ukabuliti
odobriti, primitiCar ukabuli njegovu molbu i pusti sužnje.
uljesti, uljeći
ućiUljeze u kuću i pozdravi domaćina.
uprešen
ucepljen, uklještenMedved je stajao uprešen u procepu stabla.
ura
čas, satZa jednu uru hoda stigoše do reke.
urgan
užeSpustiše ga u bunar na dugom urganu.
ustati
stati, početi (pored značenja: dići se)Usta vetar duvati i lađa krenu.
ustopice
u stopu za kimPas je išao ustopice za gospodarom.
uteći se
istaći se, jurnuti napred; obratiti se za pomoć; uzeti rečU nevolji se uteče kumu.
utva
divlja patka koja ima zlatno perje po trbuhuNa jezero slete utva zlatokrila.
uvije, uvjede
ujedeZmija ga uvjede za petu.
uzeti u begluk
konfiskovati, oduzeti u korist bega ili državeBeg mu uze u begluk i kuću i njivu.
vagan
žitna mera; i čanakNasu mu vagan pšenice za seme.
vajda
koristNema vajde plakati, valja raditi.
vakat
vremeDošao je vakat da se žito žanje.
vakti sahat
određeni (suđeni) čas, tačan rokKad dođe vakti sahat, ni car ne može uteći.
vala(h)
tako mi bogaVala, neću ti to zaboraviti dok sam živ.
valov
korito (za pojenje ili hranjenje stoke)Nasu vode u valov i pusti konje da piju.
van
već, nego (pored značenja: napolje)Nije došao da moli, van da zapoveda.
vavijek
večno, zauvekZakleše se da će vavijek biti braća.
već
više (pored današnjeg značenja)Već ga nikad ne videše u tom kraju.
vešti
mršava stvorenjaPosle gladne zime ostaše od ovaca same vešti.
vezir
sultanov doglavnikVezir šapnu caru da ne veruje strancu.
viju
veju (odvajaju pšenicu od slame)Na gumnu viju žito dok duva vetar.
vilajet
zemlja, svet, zavičajTakvog junaka nije bilo u celom vilajetu.
viljevski
slonovski, od slonove kostiSablja mu je imala viljevske korice.
vižlje
pas prepeličarVižlje nanjuši prepelicu i stade kao ukopano.
vojvoditi
biti vojvodaDvadeset godina vojvodio je nad tom krajinom.
vredan
kadar, u stanju (pored značenja: marljiv)Nije bio vredan ni na noge da ustane.
za vida
pre mrakaPožuri da stignemo kući za vida.
zacrepni
zahvatiZacrepni vode iz izvora i daj mi da pijem.
zafajdu
zalud, uzaludZafajdu ga je čekala, nije došao.
zahira
hrana, zaliha hraneU gradu pod opsadom ponestalo je zahire.
zakalati
poći, odlučiti se na putovanjeZakala u svet da traži sreću.
zakaniti se
pomučiti se, uputiti se, rešiti se na neštoDugo se nećkao, pa se zakani i pođe pred cara.
zakoljak
odlomak od drvetaVatru potpali zakoljcima od suve bukve.
zametnuti krajinu
povesti ratDva cara zametnuše krajinu oko jedne reke.
zamkne
zamakneČim zamkne za brdo, više ga ne videše.
zapali (pešice)
podigne se, pođeUze štap, pa zapali pešice preko polja.
zaroniti
zatrpati (pored značenja: zagnjuriti)Zaroni žar pepelom da se vatra ne ugasi do jutra.
zasobice
jedan do drugoga, uzastopceTri noći zasobice sanjao je isti san.
zatočnik
zamenik (onaj koji umesto drugoga izlazi na megdan)Stari car posla zatočnika da se bori umesto njega.
zatomiti
sakriti, ugušiti, uništitiPokuša da zatomi glas o blagu, ali se on pročuo.
zatraviti
opčiniti, začaratiVeštica ga zatravi, pa zaboravi i kuću i rod.
zauvar
korisno je, vrediZauvar je poslušati starijeg.
zeman
vremeProšao je taj zeman kad se pešice išlo na vašar.
zevak
uživanje, veseljeUz pesmu i svirku provodili su zevak do zore.
zijafet
gozba, čašćenjePaša priredi zijafet za sve gradske prvake.
zlu i goru (uru videti)
zao i gori časKo mene uvredi, zlu i goru uru će videti.
zôr
sila, žestinaUdari na vrata sa takvim zôrom da se cela kuća zatrese.
zurle
vrsta muzičkog instrumenta, duvački instrument prodornog zvukaPred svatovima su išli svirači sa zurlama i bubnjem.
žitije
život; životopisKaluđer je čitao žitije svetog Save.
žlje
u zao časŽlje je pošao na taj put, kad se nije vratio.
žraka
zrakKroz pukotinu u krovu pade žraka sunca.

Pitanja

O rečniku i starim rečima

Šta je rečnik manje poznatih reči?

To je spisak starih, pokrajinskih i pozajmljenih reči koje se sreću u starijim knjigama, narodnim pesmama i pričama, a danas se retko čuju. Uz svaku reč stoje značenje i primer u rečenici.

Odakle potiču ove reči?

Veliki deo su turcizmi, reči koje su u srpski jezik ušle preko turskog, često poreklom iz arapskog i persijskog, kao adet, sevap ili pendžer. Ima i starih slovenskih i crkvenih reči (žitije, peštera), pokrajinskih oblika (ođe, oklen) i pozajmica iz italijanskog, nemačkog i mađarskog (kuvijerta, klafter, cukor).

Kako da nađem reč?

Upiši reč ili njeno značenje u polje za pretragu, sa kvačicama ili bez njih, ili izaberi slovo. Pretraga nalazi i po značenju: upit „ogrlica” vodi do reči đerdan.

Ko je napisao primere?

Primere u rečenicama napisalo je Librum Uredništvo, da se vidi kako se reč upotrebljava.

Vidiš grešku ili ti fali reč? Piši nam. Ažurirano: 16.11.2026.

Pišeš i tražiš pravu reč?

U Librum školi pisanja urednici besplatno uče prozu i poeziju, sa primerima i vežbama.

Škola pisanja