Rečnik
Rečnik starih i manje poznatih reči
Adiđar, sevap, muštuluk, pendžer: 566 starih reči, turcizama i arhaizama, svaka sa značenjem i primerom u rečenici.
566 reči, od A do Ž
A
- abatiti
- zastati, zateći
Kad stiže pred kuću, abati ga noć, pa zanoći kod prvog komšije.
- ačkati
- uhvatiti, uloviti
Mačka ački miša pre nego što je stigao do rupe.
- ada
- ostrvo
Nasred reke bila je ada obrasla vrbama, i tu su sakrili čamac.
- adet
- običaj
U tom selu je adet da se putnik prvo nahrani, pa tek onda pita kuda ide.
- adiđar
- ukras, nakit
Majka joj za udaju dade sav svoj adiđar: ogrlicu, prstenje i srebrne naušnice.
- adžamija
- neiskusan, nevešt čovek
Mlad je i adžamija, ne zna još kako se konj potkiva.
- aga
- gospodar, gospodin
Aga pozva sluge i naredi da se gostu osedla najbolji konj.
- ajluk
- plata
Sluga je radio celu godinu, a ajluk primio tek o Đurđevdanu.
- ajvan
- stoka, marva
Pred zimu je sav ajvan sterao s planine u selo.
- akov
- mera za tečnost, oko 50 litara
Te jeseni natočili su dvadeset akova vina.
- akšam
- veče; četvrta muslimanska molitva, u sumrak
Stigli su u varoš tek o akšamu, kad su se dućani već zatvarali.
- alah rahmetile
- s božjom milošću (kaže se za pokojnika)
Moj otac, alah rahmetile, uvek je govorio da se dug mora vratiti.
- almaz
- dragi kamen, dijamant
Na carevoj kruni sijao je almaz veliki kao orah.
- amal
- nosač
Na pristaništu najmi amala da mu odnese sanduk do hana.
- anđio
- anđeo
Usni da mu je došao anđio i pokazao put kroz šumu.
- anterija
- kratka haljina sa rukavima koja se nosi ispod druge haljine
Ispod kožuha nosila je vezenu anteriju od crvene čoje.
- ar, arovi
- konjušnica
Konje uvede u ar, pa im nasu zobi.
- arata
- veselje, igra
Posle svadbe nasta arata koja je trajala do zore.
- aratos te bilo
- đavo te odneo (kletva)
Aratos te bilo, što si mi pustio ovce u žito!
- argatluk
- rad pod nadnicu
Nije imao svoje zemlje, pa je celo leto proveo u argatluku.
- arna
- dobra
Arna je to devojka, vredna i tiha.
- arslan
- lav
Borio se kao arslan i nije uzmakao ni koraka.
- aršin
- lakat, stara mera za dužinu (0,666 m)
Trgovac joj odmeri deset aršina platna.
- aspra
- novac sitne vrednosti
Nije imao ni aspre u džepu, a krenuo je na daleki put.
- aščibaša
- glavni kuvar, nadzornik kuhinje
Aščibaša je okusio svako jelo pre nego što se iznelo pred cara.
- aščija
- kuvar
Aščija je od zore mešao čorbu u velikom kazanu.
- aščinica
- kuhinja
Iz aščinice se širio miris pečenog hleba.
- ašlama (aršlama)
- trešnja ranica
U dvorištu je rasla ašlama koja je rađala pre svih drugih trešanja.
- at
- arapski konj, plemenit jahaći konj
Uzjaha vranog ata i odjezdi niz polje.
- avizati se
- javiti se, dosetiti se
Tek se na pola puta aviza da je ključ ostavio u bravi.
B
- badža
- baba vračara; otvor na krovu kroz koji izlazi dim
Dim se dizao kroz badžu, a vetar ga je nosio niz selo.
- baildisati
- onesvestiti se
Kad ču tu vest, majka baildisa nasred sobe.
- bakšiš
- napojnica, dar
Momku koji mu je pridržao konja dade dukat bakšiša.
- balota
- puščano zrno, tane, kugla
Balota mu prozvižda kraj uha i zari se u drvo.
- bastati
- ići od ruke, biti moguće
Nije mu bastalo da preskoči potok, pa ga je pregazio.
- baterisavati
- rasipati, traćiti imanje
Sin je baterisavao sve što je otac godinama sticao.
- bavrljati
- ići kojekuda, lutati
Ceo dan je bavrljao po šumi, a pečurku nije našao.
- be
- uzvik kojim se izražava odobravanje, pohvala i čuđenje
Be, što ti je to dobar konj!
- bedem
- zid, gradski zid
Stražari su celu noć hodali po bedemu.
- beg
- gospodar nad jednom oblasti
Beg je imao tri sela i sto kmetova.
- begenisati
- zavoleti, zaljubiti se; dopasti se
Čim je ugleda na izvoru, begenisa je i reši da je prosi.
- belaj
- zlo, beda, nesreća; i rđav čovek
Ne diraj tu kutiju, biće belaja.
- beli
- zacelo, doista
Beli je tako, kako ti kažeš.
- bendati
- obzirati se, mariti
On ide svojim putem i ne benda ni na koga.
- bešluk
- turski novac od pet groša (jedan dinar)
Za jagnje je tražio tri bešluka.
- beternije
- lošije, gore
Mislio je da ne može biti beternije, a onda poče i kiša.
- bezbeli
- zaista, dabome
Bezbeli da ću doći, kad si me već pozvao.
- bilja
- čvornovato drvo
Sekira se zaglavi u bilji, pa je jedva izvuče.
- birt
- mehandžija, krčmar
Birt im iznese vino i upita odakle putuju.
- biserli
- od bisera, ukrašen biserom
Na glavi je nosila biserli kapu, dar od svekrve.
- biskati
- trebiti od vašiju
Sede u hlad, a starica mu poče biskati kosu.
- blago
- stoka (pored značenja: bogatstvo)
Čobanin potera blago na pojilo.
- bo’ (ne bio)
- bolan (u obraćanju)
Ne idi tamo, bo’ ne bio, tamo je vir dubok.
- bogac
- ubog čovek, siromah
Pred crkvom je sedeo bogac i molio za koricu hleba.
- borije
- truba
Zasvira borije i vojska krenu iz grada.
- bošča
- veliki rubac, marama u koju se nešto uvezuje
Uveza haljine u bošču i pođe majci u goste.
- brbati
- tražiti rukama pipajući
U mraku je brbao po polici dok nije napipao kresivo.
- brčak
- šuštanje vode, talasić
Na mirnoj vodi vide se brčak tamo gde je riba skočila.
- bređa
- trudna, noseća (o ženi ili životinji)
Kobila je bila bređa, pa je nisu uprezali.
- broć
- biljka od čijeg se korena pravi crvena boja
Vunu je bojila broćem, pa je pređa bila crvena kao krv.
- budžak
- kut, ugao
Metla je stajala u budžaku iza vrata.
- bujrum
- izvolite
Bujrum, sedi s nama i posluži se.
C
- capa
- šapa
Medved zamahnu capom i obori košnicu.
- cekin
- mletački dukat
U ćupu pod pragom nađoše sto cekina.
- cimina
- klica, pera, prvo lišće u biljke
Posle prve kiše iz zemlje izbi cimina luka.
- crepnja
- okrugao poklopac od pečene zemlje pod kojim se peče hleb
Pogaču pokri crepnjom i zagrnu je žarom.
- crevlje
- cipele
Obu nove crevlje i pođe na sabor.
- crljen
- crven
Na proplanku je rasla crljena ruža.
- crnosapac, crnosapčina
- nož sa crnom drškom
Iza pojasa izvuče crnosapac i odseče komad slanine.
- cukor
- šećer
Deci donese iz varoši grumen cukora.
Č
- čakar-bakar
- bakar i slično; bakarno posuđe
Na pijaci je prodavao kotlove, tepsije i ostali čakar-bakar.
- čalma
- komad materije koju Turci obavijaju oko glave, turban
Hodža popravi čalmu i uđe u džamiju.
- čamašire
- rublje
Na plotu se sušilo oprano čamašire.
- čardak
- gornji sprat zgrade; zgrada na četiri stuba; kuća uopšte
Carska kći gledala je sa čardaka ko dolazi putem.
- čaršija
- trg, pijaca, trgovački kraj ili ulica u gradu
Cela čaršija je znala da se vratio iz tuđine.
- čejrek
- četvrt
Kupi čejrek ovčetine za večeru.
- čereg
- četvrtina
Svakom bratu pripade po čereg očevog imanja.
- čestita (učiniti koga)
- srećna; učiniti koga čestitim znači usrećiti ga
Car obeća da će čestitim učiniti onoga ko mu izleči kćer.
- četvrti
- noge i ruke
Ala ga ščepa za četvrti i baci preko plota.
- četvrtom
- četvrti put
Tri puta je kucao uzalud, a četvrtom mu otvoriše.
- čift
- par
Kupi čift volova i poče orati sam.
- čirak
- svećnjak
Na stolu je goreo čirak sa tri sveće.
- čiti
- isti
Sin mu je čiti otac, i po hodu i po glasu.
- čitluk
- poljsko imanje
Beg je leto provodio na čitluku kraj reke.
- čoek
- čovek
Dobar je to čoek, nikom zla nije učinio.
- čunak
- cev
Dim iz peći izlazio je kroz limeni čunak.
- čuvadur
- čuvar
Pred kapijom je stajao čuvadur sa kopljem.
- čvonta
- glavica
Iz bašte donese čvontu belog luka.
Ć
- ća
- daleko, dugo, čak
Otišao je ća preko mora i godinama se nije javljao.
- ćaba
- sveto mesto (hodočasničko svetilište u Meki)
Starac je pešice išao na ćabu i vratio se posle tri godine.
- ćage
- hartija, pismo
Glasnik mu predade ćage sa carevim pečatom.
- ćar
- korist, dobit, trgovina, zarada
Prodao je vunu u varoši i imao dobar ćar.
- ćene
- htedne
Ako ćene doći, neka dođe pre mraka.
- ćošak
- ugao
Sačeka ga na ćošku kod pekare.
D
- danjom
- danju
Danjom je spavao u senu, a noću putovao.
- degati se
- prepirati se
Braća su se degala oko međe sve do mraka.
- delija
- junak
Na megdan izađe delija na belom konju.
- denija
- bdenija, noćne službe u crkvi
Uoči praznika ceo narod je bio na deniji.
- denjiz
- more
Lađa zaplovi preko sinjeg denjiza.
- derviš
- turski kaluđer
Na putu srete derviša koji mu proreče sreću.
- desetak (sud)
- verovatno: bačva
U podrumu je stajao desetak pun vina.
- deverati
- nekako živeti, snalaziti se
S ono malo zemlje deverali su kako su znali.
- devlet
- zavičaj; i država, carstvo
Posle deset godina poželi da se vrati u svoj devlet.
- divan
- veće, skupština; razgovor; kuća ili odaja u kojoj se čini divan
Car sazva divan da se dogovore šta će s neprijateljem.
- divaniti
- govoriti, razgovarati se
Sedeli su pred kućom i divanili do ponoći.
- dobatati
- s mukom doći
Kroz sneg do pojasa jedva dobata do prve kuće.
- dohakati
- izići na kraj u borbi s nekim, doći glave kome
Tri godine se nosio s vukom dok mu najzad ne dohaka.
- dohraniti
- sačuvati (pored značenja: odgajiti)
Dohrani mi ovaj prsten dok se ne vratim.
- doklen
- dokle
Doklen ćeš ti tako sedeti skrštenih ruku?
- dortjol
- raskršće
Na dortjolu zastade, ne znajući kojim će putem.
- dova
- molitva
Starica prouči dovu za sinovljev srećan put.
- doženeš
- doteraš
Kad doženeš ovce do reke, pusti ih da se napiju.
- drobeljati
- govoriti koješta
Ne slušaj ga, on samo drobelja.
- dulac
- cev na gajdama u koju se duva
Gajdaš stavi dulac u usta i mešina se napuni.
- dunđer
- drvodelja, graditelj
Dunđer mu za mesec dana podiže kuću od brvana.
- dura
- stani
Dura, kuda si naumio u ovo doba?
- dušak jedan seći
- seći koliko se može bez prekida i odmora, u jednom dahu
Dušak jedan sekao je drva, pa tek onda spusti sekiru.
Dž
- džaba
- besplatno, poklonjeno, na dar
Te jabuke nije platio, dobio ih je džaba od komšije.
- džara
- zemljani sud za maslo ili ulje
U ostavi je stajala džara puna masla.
- dželat
- izvršilac smrtne kazne
Dželat je već čekao, kad stiže glasnik s pomilovanjem.
- dženet
- raj
Bašta je bila tako lepa da mu se učini da je u dženetu.
- dževap
- odgovor, razgovor
Pita ga car, a on nema dževapa.
- džibra
- isceđen ostatak grožđa, kom
Posle muljanja džibru su bacili svinjama.
- džidža
- metalni koturić, igračka; i najsitniji novac
Detetu je o vratu visila srebrna džidža.
- džilit
- kratko koplje
Hitnu džilit i pogodi jabuku na vrhu koplja.
- džomet
- darežljiv čovek
Bio je džomet: ko god bi mu na vrata došao, nije odlazio praznih ruku.
Đ
- đakonija
- raznovrsne ponude, birana jela
Trpeza je bila puna svakojakih đakonija.
- đe
- gde
Đe si bio dosad, majka te traži od podne?
- đeđerna
- verovatno: zgodna, stasita
Bila je to đeđerna devojka, svi su se za njom okretali.
- đemija
- lađa
Đemija razvi jedra i otisnu se od obale.
- đerdan
- ogrlica
Oko vrata joj je zveckao đerdan od dukata.
- đerdek
- ložnica, soba mladenaca
Svatovi otpratiše mladence do đerdeka.
- đerđev, đerđef
- drvena sprava u koju se, kao u okvir, stavlja platno na kome se veze
Sedela je kraj prozora i vezla na đerđevu.
- đetić
- junak; momak
Dobar je to đetić, ne boji se ni vuka ni hajduka.
- đik
- skoči
Zec đik iz grma, pa preko livade.
- đogat
- konj belac
Osedla đogata i pojaha put grada.
- đundeluk
- verovatno: plata, nadnica
Za dan kopanja primi đundeluk i pođe kući.
E
F
- faculet
- marama
Zaveza glavu belim faculetom i pođe na njivu.
- fajda
- korist (isto što i vajda)
Kakva mi je fajda od blaga, kad nemam s kim da ga podelim?
- familja
- familija, porodica
Cela familja se skupila za slavu.
- ferman
- naredba, zapovest, diploma turskog sultana
Sultan mu posla ferman da dođe u Stambol.
- filir
- para, potura, sitan novac
Ne bih ti za to dao ni filira.
- fise bilila
- udeli boga radi
Prosjak je pred džamijom ponavljao: fise bilila!
- forinta
- austrijski srebrn novac od dve krune
Za kravu je dobio osamdeset forinti.
- fukara
- sirotinja
O prazniku je bogataš delio hleb fukari.
- fukaraš
- siromah
Bio je fukaraš, ali pošten i vredan.
G
- galija
- lađa
Careva galija pristade uz obalu.
- gigov
- veliki petao
Gigov zakukurika s plota i probudi celu kuću.
- glavnja
- zažareno drvo
Izvuče glavnju iz vatre i rastera vukove.
- gosa
- gospodar
Sluga upita gosu šta će sutra raditi.
- gosposko
- gospodsko
Obuče gosposko odelo, pa ga ni rođena majka ne poznade.
- gredom
- putujući, usput
Gredom svrati kod kuma da ga pozdravi.
- gustiža
- gustiš
Srna umače u gustižu i lovci je izgubiše.
- gužva
- uzica; savijena šiba kojom se nešto vezuje
Sveza snop gužvom i baci ga na kola.
H
- hadet
- običaj (isto što i adet)
Kod nas je hadet da najstariji prvi lomi hleb.
- hajvan
- stoka, marva (isto što i ajvan)
Hajvan je ceo dan pasao kraj reke.
- halaliti
- blagosloviti, oprostiti
Halali mi, brate, ako sam ti šta nažao učinio.
- han
- gostionica, svratište za putnike
Trgovci zanoćiše u hanu kraj puta.
- handžija
- gostioničar, vlasnik hana
Handžija im prostre ležaj i donese večeru.
- harač (harča)
- trošak
Put je bio dug, pa mu je sav novac otišao na harač.
- harar
- vreća
Natovari na konja dva harara pšenice.
- hat
- arapski konj (isto što i at)
Pod njim je igrao hat kakvog nije bilo u celom vilajetu.
- hatar
- imanje, atar
Ovce su zašle u tuđi hatar.
- hefta
- sedmica, nedelja dana
Za heftu dana stigao je do mora.
- hendek
- rov, jarak
Oko grada je bio iskopan dubok hendek.
- hesap
- račun
Sede trgovac da svede hesap za tu godinu.
- hinjica, hinjorokčad
- nekakva morska riba
Ribari izvukoše mrežu punu hinjica.
- hodža
- muslimanski sveštenik
Hodža je decu učio da čitaju i pišu.
- hotio
- hteo
Nije hotio da sluša, pa je nastradao.
I
- ihtijar
- starac
Na raskršću je sedeo ihtijar bele brade.
- iksansko
- ljudsko
Tu nije bilo iksanskog stvora na dan hoda.
- ilinski
- oko Ilindana (2. avgusta)
Udarile su ilinske vrućine, pa se žnjelo samo zorom.
- inako
- drukčije
Tako ti misliš, a ja mislim inako.
- io
- jeo
Tri dana nije ni io ni pio.
- iskladiti
- staviti, izneti
Trgovac iskladi robu pred dućan.
- iskopati (koga)
- upropastiti
Zakle se da će iskopati onoga ko mu je zapalio kuću.
- ispijenuti
- izdahnuti
Ranjeni zmaj ispijenu pre nego što je sunce zašlo.
- istrijesana
- iznošena, izanđala, oveštala
Na njemu je bila istrijesana kabanica puna zakrpa.
- išpartati
- obeležiti prugama, izbrazdati
Išparta njivu brazdama, pa poče sejati.
- izidu
- iziđu
Čim izidu iz šume, ugledaše dim nad selom.
- izjaviti (ovce)
- isterati na pašu
U zoru čobanin izjavi ovce na livadu.
- izlevušati
- istući, išćuškati
Kad je čuo šta su radili, otac ih dobro izlevuša.
- izun
- dopuštenje
Bez očevog izuna nije smela ni do izvora.
J
- jabandžija
- stranac
U selo dođe jabandžija i upita za konak.
- jabuku dati
- dati poklon (pri prosidbi, kao znak pristanka)
Prosci dadoše devojci jabuku i ugovoriše svadbu.
- jagluk
- maramica, rubac
Dade mu vezen jagluk da je se seća.
- jala (jalah)
- o bože! (uzvik)
Jala, kud ćeš na taj put sam!
- jamiti
- uzeti
Jami torbu sa klina i ode bez pozdrava.
- jandžik
- kožna torba
U jandžiku je nosio hleb i malo sira.
- jaspren
- novčan, imućan
Bio je jaspren čovek, pa su mu svi dolazili po zajam.
- jedanak
- odmah
Čim ga pozvaše, on jedanak dođe.
- jednoć
- jedanput
Bio jednoć jedan car koji je imao tri sina.
- jednoničiti
- jesti jedanput na dan
Uz post su jednoničili, i to posle večernje.
- jere
- jer
Ne mogu doći, jere mi je konj hrom.
- jeriti se
- kriviti se
Stara vrata su se jerila i nisu se mogla zatvoriti.
- jok
- ne
Pitaju ga da li je umoran, a on kaže: jok.
- jopet
- opet
Sutradan jopet dođe na isto mesto.
- junoša
- mladić
Bio je junoša od dvadeset leta, tek mu je brk garavio.
K
- kabanica
- plašt, ogrtač
Ogrnu kabanicu i izađe na kišu.
- kade
- kad
Kade se vratiš, javi mi se.
- kader
- kadar, sposoban, u stanju
Nije bio kader ni ruku da podigne.
- kadifa
- somot
Nosila je haljinu od zelene kadife.
- kahva
- kavana, kafana
Starci su po ceo dan sedeli pred kahvom.
- kalamar (kalam, kalem)
- pero od trske
Pisar umoči kalamar u mastilo i poče pisati.
- kamara
- soba; i hrpa, gomila
Snopove su složili u veliku kamaru nasred njive.
- kasida
- vrsta novca
Za sedlo je platio dve kaside.
- kaštiga
- kazna
Za krađu ga je čekala teška kaštiga.
- kavica
- kavanica, mala kafana (koja je često i berbernica)
U kavici na uglu čuo je sve novosti iz varoši.
- kesa blaga
- 500 groša (oko 18 zlatnih dukata)
Za tu kuću dao je tri kese blaga.
- kijača
- batina
Mahnu kijačom i psi se razbežaše.
- kiridžija
- onaj koji na konjima ili na kolima prenosi robu za novac
Kiridžije su so s mora nosile preko planine.
- kladi (pa jedi)
- nosi, stavljaj (pred sebe)
Evo ti kazan, pa kladi i jedi dok ima.
- klafter
- hvat, stara mera za dužinu
Bunar je bio dubok deset klaftera.
- kličak
- peteljka
Uze jabuku za kličak i otkide je s grane.
- kljuka
- kuka, vrsta motike u planinskim krajevima
Kljukom je krčio kamenitu zemlju iznad sela.
- knjiga
- pismo (staro značenje)
Car napisa knjigu i posla je po glasniku.
- kokoška
- veliko duguljasto klube (pored značenja: kokoš)
Namota pređu u kokošku i ostavi je u kotaricu.
- kokot
- petao
Čim kokot zapeva, đavoli nestanu.
- komati
- gurati
U gužvi su ga komali sa svih strana.
- komšija
- sused
Komšija mu pozajmi volove za oranje.
- komšiluk
- susedstvo
Ceo komšiluk se skupio da pomogne oko kuće.
- konabati se
- mučiti se, petljati se
Celo jutro se konabao oko pokvarenog točka.
- konak
- dvor; prenoćište; i dan hoda
Do grada ima još dva konaka.
- kopanja
- drven sud izdubljen iz jednog komada
Mesila je hleb u velikoj kopanji.
- korota
- žalost za pokojnikom
Godinu dana nosila je korotu za mužem.
- kovandžija
- pčelar
Kovandžija je u jesen vrcao med iz trideset košnica.
- kozara
- klanica za koze i ovce
Kasapin je jarad odveo u kozaru.
- krajcara
- vrsta austrijskog sitnog novca
Nije mu ostala ni krajcara od cele plate.
- krajina
- oblast, zemlja; granica; i rat
Kad se zametnu krajina, svi momci odoše u vojsku.
- kramar
- sopstvenik tovarnih konja koji prevlači trgovačku robu
Kramar je vodio dvadeset konja natovarenih solju.
- krasna
- trnokop, čaklja
Krasnom je razbijao tvrdu zemlju oko korenja.
- kridimice
- kradom, tajno
Izađe kridimice iz kuće dok su svi spavali.
- krmariti
- krmaniti, upravljati, raditi vešto kao krmar
Starac je krmario lađom kroz brzake.
- krsmet
- udes, sreća, sudbina
Ako bude krsmet, vidimo se dogodine.
- kruh
- hleb
Prelomi kruh i dade pola putniku.
- krušni
- od kruha, hlebni
Iz krušne peći izvadi vruću pogaču.
- kuđ
- kud
Kuđ si pošao tako rano?
- kula
- kuća od kamena
Beg je sedeo u kuli na tri boja.
- kulatast
- mišje boje (o konju)
Jahao je kulatastog konja crne grive.
- kumpanija
- društvo
S veselom kumpanijom put mu je brzo prošao.
- kuplača
- kutlača
Zagrabi kuplačom čorbu iz kotla.
- kurisati se
- namestiti se
Kurisa se kraj vatre i zapali lulu.
- kurtalisati
- osloboditi, izbaviti
Jedva se kurtalisa dosadnog saputnika.
- kustura
- nožaga, prost nož na sklapanje
Kusturom je oljuštio jabuku.
- kutarisati
- izbaviti, osloboditi
Ko me kutariše ove bede, daću mu pola carstva.
- kutnja
- kućna
Kutnja vrata su uvek bila otvorena za putnika.
- kuvijerta
- krov; paluba na lađi
Mornari su spavali na kuvijerti pod zvezdama.
- kužina
- kuhinja
U kužini je uvek gorela vatra.
L
- laće
- vrsta odeće
Obuče nove laće i pođe u svatove.
- lajtovi
- verovatno: stube, stepenice
Pope se uz lajtove na čardak.
- leturđija
- najglavnija služba u crkvi, liturgija
Nedeljom je ceo narod bio na leturđiji.
- ličina
- uže, konopac od like
Sveza kozu ličinom za kolac.
- linom mušírom
- izraz nejasnog značenja (možda: pozdravom velikodostojnika)
Dočekaše ga linom mušírom, kako dolikuje.
- loit
- reč nejasnog značenja (možda: i tlo, ili: loj)
Sve je izgorelo, i krov i loit.
- lopar
- od drveta okrugla i ravna lopata na koju se meće hleb, pa s nje u vatru ili u peć
Majka stavi pogaču na lopar i gurnu je u peć.
- ložica
- žlica, kašika
Svako je imao svoju drvenu ložicu.
- lubardati
- pucati iz topa
S grada su lubardali celu noć.
Lj
- ljek (pa ljek u obraz)
- šljis (uzvik za zvuk udarca, šamara)
A on njega ljek po obrazu, da je odjeknulo.
- ljeljenica
- košuta
Na izvoru je pila vodu ljeljenica sa lanetom.
M
- ma’m
- mahom, odmah
Čim ču glas, ma’m skoči na noge.
- maksuzile
- naročito, baš za to
Došao je maksuzile da te vidi.
- malar
- slikar
Car pozva malara da mu naslika kćer.
- manj
- sem, osim
Niko to ne zna manj on.
- marjaš
- sitan novac (5 para)
Sve je to kupio za jedan marjaš.
- maštrava
- mali bakreni sud za vodu
Zahvati vode maštravom i pruži je putniku.
- megdan
- dvoboj; razbojište
Dva junaka izađoše na megdan pred celom vojskom.
- mehana
- gostionica
Putnici svratiše u mehanu da se ogreju.
- meraja
- utrina, polje
Deca su čuvala guske na meraji iza sela.
- mevleće
- zemlja, država
Prođe mnogo mevleća dok ne stiže do mora.
- mezar
- grob
Na očevom mezaru posadi dunju.
- morda
- mora da (verovatno)
Morda je zaspao, kad ga još nema.
- more, moremo, moreš
- može, možemo, možeš
Ako moreš, dođi sutra da mi pomogneš.
- mrtvik
- dubok san
Pade u mrtvik i ne probudi se tri dana.
- mučati
- ćutati
Svi su mučali i čekali šta će starac reći.
- muhnu (iz sobe)
- izlete, šmugnu
Čim se vrata otvoriše, mačka muhnu iz sobe.
- muhur-sahibija
- čuvar pečata
Muhur-sahibija udari carski pečat na pismo.
- mujezin
- čovek koji s munare poziva na molitvu
Mujezin zauči sa munare, a čaršija utihnu.
- muka
- trud, zasluga (pored značenja: patnja)
Ovo imanje je moja muka, deset godina sam ga sticao.
- mukajet
- pažljiv, zainteresovan; ni mukajet: koji i ne obraća pažnju
Oni viču oko njega, a on ni mukajet.
- munara
- toranj uz džamiju
Iznad krovova se dizala bela munara.
- musafir, musavir
- gost
Musafira dočekaše kafom i slatkim.
- muštuluk
- dobar glas; nagrada za radosnu vest
Dotrča dete po muštuluk: rodio ti se sin!
N
- na oblažaj
- u pohode
O prazniku pođe majci na oblažaj.
- nadvor
- napolje
Izađe nadvor da vidi ko laje.
- nađavasati se
- nasititi se
Kad se nađavasa pečenja, leže da spava.
- naide
- nađe
Ako naide koga na putu, neka ga dovede.
- najedanak
- najedanput, odjednom
Najedanak se smrači i udari grad.
- najpotlje
- najposle, na kraju
Najpotlje dođe i najmlađi brat.
- nakladen
- iznesen, postavljen
Sto je bio nakladen jelom i pićem.
- nakom
- nakon
Nakom tri dana stigoše u grad.
- nalet je bilo
- daleko od nas, neka bude oterana (kaže se za nečistu silu)
Te noći se, nalet je bilo, nešto čulo na tavanu.
- namastir
- manastir
Zavetova se da će podići namastir ako ozdravi.
- namiriti se
- biti zadovoljan; izmiriti se
Kad dobi svoj deo, namiri se i više nije tražio.
- nazorice
- izdaleka pratiti nekoga, ali tako da se ne gubi iz vida
Išao je nazorice za lopovom sve do njegove kuće.
- ne kopaj trica
- ne pričaj koješta
Ne kopaj trica, nego reci šta je zaista bilo.
- ne lezi vraže
- ne da mu vrag mirovati (kaže se kad nevolja naiđe iznenada)
Taman su krenuli, kad, ne lezi vraže, puče osovina.
- ni od lijeka
- ni za lek (vrlo retko, nimalo)
Te godine kiše nije bilo ni od lijeka.
- noćom
- noću
Putovali su noćom, da ih niko ne vidi.
- notnjo
- noću
Notnjo se u šumu nije smelo.
- nožice
- makaze
Uze nožice i odseče pramen kose.
O
- obeležje, obilježje
- znak; ono što se prvi put da devojci pri prosidbi (prsten ili novac)
Momak dade devojci obeležje, zlatan prsten.
- obenđelučiti
- opiti (smesom od konopljina ili bunikina lista)
Lopovi ga obenđelučiše i odneše mu sve iz kuće.
- obervrag
- đavolski starešina
Đavoli dotrčaše pred obervraga da jave šta je bilo.
- obestrviti
- uništiti, upropastiti
Grad je te godine obestrvio sve vinograde.
- obeznaniti se
- izgubiti svest
Od straha se obeznani i pade s konja.
- obreti se
- naći se, stvoriti se
Dok trepnu, obrete se pred carskim dvorom.
- obukovati
- oblačiti
Majka ga je svako jutro obukovala u čistu košulju.
- očebrsnuti
- odlomiti, otkinuti
Vetar očebrsnu granu sa stare kruške.
- oćuti se
- čuje se
Daleko u polju oćuti se pesma.
- odanlen
- odande
Otišao je u varoš i odanlen doneo so.
- odaždene
- otera
Pas zalaja i odaždene vuka od tora.
- odaženeš
- oteraš
Ako ih ne odaženeš, popašće ti sve žito.
- odneklen
- odnekud
Odneklen se začu zvono.
- ođe
- ovde
Ođe ćemo zanoćiti, a sutra dalje.
- oka
- stara mera za težinu, oko 1 1/4 kg
Kupi tri oke brašna i oku soli.
- oklen
- odakle
Oklen ti taj konj, kad juče ni magarca nisi imao?
- oklepan
- veoma star
Pred kolibom je sedeo oklepan starac.
- okuisati
- pozivati verne na molitvu
Hodža okuisa s munare i ljudi pođoše u džamiju.
- ondale
- odande
Pope se na brdo i ondale ugleda more.
- ondar
- onda
Prvo završi posao, pa ondar idi kud hoćeš.
- ondrljevina
- huka i buka
Iz podruma se začu takva ondrljevina da svi poskakaše.
- opećak
- ispupčenje u zidu
Na opećak kraj ognjišta stavljala je so.
- oplatiti
- načiniti na nečemu oplatu (okvir)
Majstor oplati bunar hrastovim daskama.
- opraviti
- poslati, ispratiti
Majka opravi sina na put i dade mu pogaču.
- opretljati
- odebljati
Preko zime je vo opretljao u štali.
- oprostiti (koga)
- osloboditi
Junak ubi aždaju i oprosti grad od zla.
- oprostiti se (čega)
- osloboditi se
Jedva se oprosti dugova koje mu je otac ostavio.
- opuckati
- pojesti
Deca začas opuckaše sve trešnje s grane.
- oranija
- veliki kazan
U oraniji se kuvao pekmez za celu zimu.
- orma
- konjska oprava, am
Skide ormu s konja i pusti ga na pašu.
- oroz
- petao
Oroz zapeva pre zore.
- osanisati se
- očamati, dugo čekati
Osanisa se čekajući skelu na obali.
- oseći
- otseći, odseći
Jednim zamahom oseče aždaji glavu.
- osehiriti
- radoznalo razgledati
Stade nasred čaršije i poče osehiriti dućane.
- osjevina
- mekinje
Od osjevine je mesila hleb za pse.
- otalen, otlen, otole, otolen
- odatle
Otole krenuše dalje, preko planine.
- otsele
- otsad, odsad
Otsele ćeš ti čuvati ovce.
- ovarisati
- dostići; domisliti se
Dugo je mislio dok najzad ne ovarisa kako da pređe reku.
- ovdale
- odavde
Ovdale do mora ima tri dana hoda.
- ovđen
- ovde
Sedi ovđen kraj mene i pričaj.
- ovi, oni (čas, struk, čovek)
- ovaj, onaj
Ovi čas pođi, da te noć ne uhvati.
- ozdol
- ozdo, odozdo
Ozdol se čula voda kako teče kroz klisuru.
- ožica
- žlica, kašika
Srknu čorbu drvenom ožicom.
P
- pačati
- dirati
Ne pačaj u ono što nije tvoje.
- paja
- stepen, rang
Za zasluge mu car podiže paju.
- panta (pajanta)
- gredica na rogu od kuće (na krovu)
Slaninu su vešali o pantu, da se suši na dimu.
- pantarul
- viljuška
Nabode meso na pantarul i prinese ga ustima.
- pasati
- proći
Kad pasaše tri godine, vrati se kući.
- paša
- visoki turski velikodostojnik: paša od dva tuga (konjska repa) je zapovednik i gospodar jednog grada i njegove nahije, a paša od tri tuga je vezir i gospodar celog pašaluka, u kome ima više gradova i nahija
Paša naredi da se most sagradi do jeseni.
- paše (od pasati)
- prođe
Kad paše zima, krenuće na put.
- pavetina
- pavitina, vrsta loze (puzavice)
Ograda je bila sva obrasla pavetinom.
- pavta
- karika; i kopča na pojasu
Na pojasu joj je sijala srebrna pavta.
- pećka
- peć
Deca su se zimi grejala uz pećku.
- pejgamber
- prorok
Zakle se pejgamberom da govori istinu.
- peljda
- čudovište, nakaza, napast
Iz jezera izađe peljda sa tri glave.
- pendžer
- prozor
Devojka je gledala kroz pendžer ko dolazi.
- peškeš
- poklon
Caru odnese na peškeš sedlo okovano srebrom.
- peštera
- pećina
Pustinjak je živeo u pešteri iznad reke.
- pezeven (pezevenk)
- podvodnik; i pogrdna reč za nevaljalca
Beži mi s očiju, pezevenu jedan!
- pijevnuti
- izdahnuti
Stari konj leže u travu i pijevnu.
- plandište
- mesto gde se životinje u podne sklanjaju od sunca
Ovce su ležale na plandištu pod starim hrastom.
- planinka
- stanarica, žena koja se stara za ovce i mleko na planini
Planinka je svako veče muzla ovce i sirila sir.
- plij
- plivaj
Plij za mnom, obala je blizu!
- počelica
- ženska kapa
Nevesta je nosila počelicu izvezenu zlatom.
- podavro (pod kravu)
- navalio da doji
Tele podavro pod kravu čim je pustiše u štalu.
- podnimiti se
- nasloniti glavu na ruke
Podnimi se na sto i zamisli se.
- poduvre
- podupre
Poduvre vrata kocem, da ih vetar ne otvori.
- poharčiti
- potrošiti
Sve što je zaradio, poharči za jednu noć.
- poiskati
- pobiskati
Legni mi u krilo, da te mogu poiskati.
- poište
- pobište
Devojka ga poište, a on zaspa.
- pokrov
- krov
Kuća je imala pokrov od šindre.
- polak
- pola
Dade mu polak hleba i polak sira.
- ponajlak
- polagano
Idi ponajlak, put je klizav.
- poplun
- pokrivač, jorgan
Pokri se poplunom preko glave.
- popojaske
- oko pasa
Zagrli ga popojaske i podiže sa zemlje.
- porad
- radi, zbog
Došao sam porad onog duga.
- porenuti
- pognati, poterati
Porenu volove uz brdo.
- posati
- podojiti
Majka posa dete i spusti ga u kolevku.
- poskura
- hleb u vezi sa verskim obredima
Baka je umesila poskuru i odnela je u crkvu.
- poslijed
- posle
Poslijed večere svi posedaše oko vatre.
- postuldžija
- obućar
Postuldžija mu za dan sašije nove opanke.
- postule
- obuća, plitke cipele
Izu postule pred vratima.
- pošuće
- poćuta
Starac pošuće malo, pa reče šta misli.
- potlje
- posle
Prvo ruča, a potlje leže da se odmori.
- potura
- turska para, sitan novac
Ne vredi to ni jedne poture.
- praća
- praćka
Zavitla praćom i pogodi vranu.
- pređe, priđe, prijeđ
- pre
Pređe zore bili su već na nogama.
- preo
- preko
Pređe preo brda i spusti se u dolinu.
- prestaviti se
- umreti
Stari car se prestavi, a na presto dođe njegov sin.
- preteslimiti
- predati
Na samrti preteslimi sinu ključeve od riznice.
- pretlji
- deblji
Izabra pretljeg ovna za ražanj.
- prijeđeljak
- pregrada, odeljak
U ambaru je svako žito imalo svoj prijeđeljak.
- prijenu
- prionu
Prijenu na posao i do večeri sve završi.
- prikojasiti se
- dogoditi se
Prikojasi se da baš tada naiđe car.
- pripušiti
- pritisnuti
Pripuši ga uza zid, da nije mogao ni maći.
- prišuće
- prećuta
Znao je ko je kriv, ali prišuće.
- prizajmiti
- poterati
Psi prizajmiše zeca niz livadu.
- prošenije
- molba
Seljaci napisaše prošenije i odneše ga knezu.
- prova
- gornji deo krova; i prednji deo lađe
Na provi kuće gnezdila se roda.
- provati
- probati
Prova vino, pa klimnu glavom.
- provrći se
- pretvoriti se
Devojka se provrže u golubicu i odlete.
- pudar
- čuvar vinograda
Pudar je celu noć obilazio vinograd.
- pustahija
- razbojnik
Na drumu ih presretoše pustahije.
- puštiti
- pustiti
Pušti me da prođem, žurim.
R
- rabota
- rad, posao
Kakva ti je to rabota, kad ništa ne valja?
- rabotati
- raditi
Od zore do mraka rabotao je na tuđoj njivi.
- radnja
- posao (staro značenje)
Svako se vrati svojoj radnji, a on ostade sam.
- rahat
- udobno, spokojno
Sede u hlad i rahat popi kafu.
- rahatluk
- slatkiš; i rakija
Gosta posluži rahatlukom i čašom vode.
- rahmetli
- pokojni
Rahmetli deda je tu lipu posadio.
- ramo
- rame
Zabaci sekiru na ramo i pođe u šumu.
- razbijati
- odvraćati, zadržavati, sprečavati (pored značenja: lomiti)
Majka ga je razbijala od puta, ali on ne posluša.
- razgovarati (koga)
- zabavljati, tešiti, hrabriti
Sestra ga je razgovarala dok mu rana nije zarasla.
- reduša
- redara: gde je mnogo žena u kući, jedna reduje (gotovi jelo, pere sudove i mesi hleb) jednu nedelju dana, pa druga drugu
Te nedelje najmlađa snaha bila je reduša, pa je ustajala pre svih.
- rekavica
- vodenica (na reci)
Odnese vreću žita u rekavicu da se samelje.
- reušiti
- uspeti, ispasti za rukom
Tri puta je pokušao, i tek treći put mu reuši.
- rupnjak
- žitna mera (pola merice)
Pozajmi od komšije rupnjak ječma.
- rušpa (rušpija)
- dukat
Za konja mu izbroja pedeset rušpi.
S
- sa linom
- verovatno: sa mnom
Pođi sa linom, pokazaću ti put.
- sadrazan
- veliki vezir; i lični čuvar
Sadrazan dođe pred cara i pokloni se do zemlje.
- sahan
- metalna (bakarna) posuda za jelo
Iznese pred goste sahan pilava.
- sakato (voće)
- krasno
U toj bašti rodilo je sakato voće, kakvog nigde nema.
- saktisati
- uništiti
Mraz saktisa sav rani usev.
- salaš
- poljsko imanje
Leti su živeli na salašu, a zimi u selu.
- sanje
- dojenje
Jagnje se posle sanja umiri i zaspa.
- saraj
- dvor
Carev saraj imao je sto odaja.
- sati (sem, seš, se)
- sisati, dojiti
Tele poče sati čim priđe kravi.
- sê
- doji, sisa
Jagnje sê, a ovca mirno stoji.
- seirdžija
- radoznali gledalac
Oko rvača se skupi gomila seirdžija.
- sêka
- plićak
Lađa nasede na sêku nadomak obale.
- selamet
- spasenje, korist
Od te trgovine nije video selameta.
- senet
- isprava, dokumenat
Trgovac izvadi senet i pokaza koliko mu se duguje.
- serbez
- spokojno, udobno, slobodno
Sedi serbez, ovde ti niko ništa neće.
- sermija
- imanje, stoka; glavnica
Sva mu je sermija bila sto ovaca i dve krave.
- sevap
- dobro delo
Sevap je nahraniti gladnog putnika.
- sickati se
- gickati se, vrcati se
Dete se sickalo na stolici i nije moglo mirno sedeti.
- sindžir
- lanac
Roblje su vodili vezano u sindžir.
- sinle
- šamar, ćuška
Opali mu sinle da mu kapa odlete.
- siromaš
- sirotinja
Siromaš se skupi pred dvorom da čuje carevu reč.
- skolesati
- naterati
Glad ga skolesa da pođe u svet.
- skopak
- stara motika
U šupi nađe zarđao skopak i njime okopa baštu.
- skutati se
- sakriti se
Dete se skuta iza peći da ga ne nađu.
- slentrati
- nagovoriti, navesti, okupiti
Slentra momke iz sela da s njim pođu u hajduke.
- slimiti
- snimiti, skinuti
Slimi kotao s verige i stavi ga na zemlju.
- služba
- plata (pored značenja: služenje)
Posle godinu dana zatraži od gazde svoju službu.
- smagati
- krotiti, savlađivati (pored značenja: stizati)
Niko nije mogao smagati tog konja osim njega.
- snimiti
- skinuti
Snimi kapu i uđe u crkvu.
- sobet
- društvo, sastanak, dogovor; gozba
Uveče se kod kneza skupi sobet.
- sofa
- leja; i klupa
Pred kućom je bila sofa sa ružama.
- sofra
- trpeza, sto
Svi posedaše oko sofre i počeše večerati.
- soha
- račvasto drvo
Kotao je visio o sohi pobodenoj kraj vatre.
- spahija
- gospodar zemlje, vlasnik koji daje zemlju pod zakup seljacima
Seljaci su spahiji davali desetak od svake letine.
- spuckati
- pojesti do poslednje mrve
Gladni kosci spuckaše sve što je bilo na sofri.
- sputiti
- posavetovati (pored značenja: uputiti)
Starac ga sputi kako da prevari zmaja.
- srklet
- nalog sa pretnjom
Od paše stiže srklet da se porez plati do petka.
- Stambol
- Carigrad
Trgovci su svilu donosili čak iz Stambola.
- stanac
- kamen koji je iz zemlje kao iznikao (stanac kamen)
Tvrd je kao stanac kamen, ne da se nagovoriti.
- stio
- hteo
Nije stio ni da čuje za ženidbu.
- stisnuti se (na koga)
- baciti se
Hrt se stisnu na zeca i sustiže ga na kraju livade.
- stolica (carska)
- prestonica
Posle tri meseca puta stigoše u carsku stolicu.
- strelimke
- brzo kao strela
Konj polete strelimke niz polje.
- strn
- klas koji ostaje na njivi pošto se žito požnje
Sirotinja je išla za žeteocima i kupila strn.
- struka
- ogrtač (vuneni, kojim se ogrću planinci)
Ogrnu struku i leže kraj vatre.
- sumati
- domisliti se
Dugo je ćutao, pa suma kako će ih nadmudriti.
- suval
- pitanje
Car mu postavi tri suvala, i on na sva tri odgovori.
- suvotovati
- živeti o suvom hlebu
Cele zime su suvotovali, jer je letina podbacila.
- suzovit
- vlažan (kao da suzi)
Zid pećine bio je hladan i suzovit.
- svakojako
- na sve načine
Svakojako su ga molili, ali on ne popusti.
- sviještavaju masla
- pomazuju samrtnika svetim mirom
Sveštenici se skupiše oko bolesnika i sviještavaju masla.
Š
- šah
- vladalac, kralj, car
Šah obeća kćer onome ko reši zagonetku.
- šarapod
- trem
Starac je sedeo na šarapodu i gledao niz put.
- šćap
- štap
Starac se podupre šćapom i ustade.
- šeh-islam
- duhovni poglavar muslimana
Bez reči šeh-islama ni sultan nije donosio takvu odluku.
- šeher
- varoš, grad
U šeheru je bilo sto dućana i sedam džamija.
- šeih
- starac, poglavica
Šeih plemena dočeka ih pred šatorom.
- šenluk
- veselje, svetkovina; osvetljenje
Kad se rodi carević, u gradu nasta šenluk od tri dana.
- šikutor
- crkvenjak
Šikutor zazvoni na večernje.
- šilježe
- mlada ovca
Vuk odnese šilježe iz tora.
- šinik
- mera od 10 oka (12,8 kg)
Samlela je šinik pšenice za slavu.
- šiša
- tavanica
Bio je tako visok da je glavom doticao šišu.
- škrat
- šumski čovek
Pričalo se da u toj šumi živi škrat koji krade sekire.
- štedne
- htedne
Ako štedne poći, niko ga neće zadržati.
- štrik
- uže
Sveza čamac štrikom za vrbu.
- šubara
- šupljina (pored značenja: krznena kapa)
Veverica se sakri u šubaru starog bresta.
- šumke (ići)
- navrh prsta, da se ne bi čulo
Išao je šumke kraj usnulog diva.
- šundrati
- uništiti, upropastiti
Svinje uđoše u baštu i šundraše sav kupus.
- šušica
- neznatan čovek, čovečuljak
Zar da se takva šušica meša u carska posla?
T
- ta (čovek)
- taj
Ta čovek mi je juče pokazao put.
- tadar
- tada
Tadar se vrata otvoriše i uđe starac.
- takum
- konjska oprema
Konj je imao takum okovan srebrom.
- tapaj
- gazi
Tapaj slobodno, led je debeo.
- tatarin
- glasnik, konjanik koji nosi poštu
Tatarin dojaha u grad sa carevom zapovešću.
- taze
- svež
Na pijaci kupi taze ribu.
- tefsija
- tepsija, plitka i okrugla posuda od bakra
Iznese baklavu u velikoj tefsiji.
- teftedar
- glavni pregledač računa
Teftedar prebroja sav novac u carskoj riznici.
- tekar, teke
- tek
Tekar pred zoru sklopi oči.
- telal
- javni vikač; posrednik
Telal je vikao po čaršiji da car traži zeta.
- teste
- tuce, dvanaest komada
Kupi teste kašika za novu kuću.
- tilisum
- mađija, čarolija; amajlija
Oko vrata je nosio tilisum protiv uroka.
- tinji
- tili (kratak, trenutan)
U tinji čas nestade ga s vidika.
- tivtiz
- tvrdica
Bio je takav tivtiz da ni sebi nije kupio nove opanke.
- topuz
- buzdovan
Zamahnu topuzom i razbi gradska vrata.
- tov
- debljina, salo
Svinje su do Božića bile u dobrom tovu.
- tovar
- mera od 100 oka
Karavan je nosio deset tovara soli.
- trem
- tren, trenutak (pored značenja: natkriven ulaz)
U jedan trem sve se promeni.
- trkija
- trka, utakmica
Car objavi trkiju: čiji konj pobedi, njemu carska kći.
- trs
- loza, čokot
Svaki trs u vinogradu bio je okopan.
- tuka, tukac
- ćurka, ćuran
Za praznik zaklaše najvećeg tukca.
U
- udurečen
- ukočen
Stajao je udurečen od straha i nije mogao da se pomeri.
- ugledati
- pomoći (bogataši nisu nikoga ugledali)
Dok je bio siromah, niko ga ne ugleda ni korom hleba.
- ukabuliti
- odobriti, primiti
Car ukabuli njegovu molbu i pusti sužnje.
- uljesti, uljeći
- ući
Uljeze u kuću i pozdravi domaćina.
- uprešen
- ucepljen, uklješten
Medved je stajao uprešen u procepu stabla.
- ura
- čas, sat
Za jednu uru hoda stigoše do reke.
- urgan
- uže
Spustiše ga u bunar na dugom urganu.
- ustati
- stati, početi (pored značenja: dići se)
Usta vetar duvati i lađa krenu.
- ustopice
- u stopu za kim
Pas je išao ustopice za gospodarom.
- uteći se
- istaći se, jurnuti napred; obratiti se za pomoć; uzeti reč
U nevolji se uteče kumu.
- utva
- divlja patka koja ima zlatno perje po trbuhu
Na jezero slete utva zlatokrila.
- uvije, uvjede
- ujede
Zmija ga uvjede za petu.
- uzeti u begluk
- konfiskovati, oduzeti u korist bega ili države
Beg mu uze u begluk i kuću i njivu.
V
- vagan
- žitna mera; i čanak
Nasu mu vagan pšenice za seme.
- vajda
- korist
Nema vajde plakati, valja raditi.
- vakat
- vreme
Došao je vakat da se žito žanje.
- vakti sahat
- određeni (suđeni) čas, tačan rok
Kad dođe vakti sahat, ni car ne može uteći.
- vala(h)
- tako mi boga
Vala, neću ti to zaboraviti dok sam živ.
- valov
- korito (za pojenje ili hranjenje stoke)
Nasu vode u valov i pusti konje da piju.
- van
- već, nego (pored značenja: napolje)
Nije došao da moli, van da zapoveda.
- vavijek
- večno, zauvek
Zakleše se da će vavijek biti braća.
- već
- više (pored današnjeg značenja)
Već ga nikad ne videše u tom kraju.
- vešti
- mršava stvorenja
Posle gladne zime ostaše od ovaca same vešti.
- vezir
- sultanov doglavnik
Vezir šapnu caru da ne veruje strancu.
- viju
- veju (odvajaju pšenicu od slame)
Na gumnu viju žito dok duva vetar.
- vilajet
- zemlja, svet, zavičaj
Takvog junaka nije bilo u celom vilajetu.
- viljevski
- slonovski, od slonove kosti
Sablja mu je imala viljevske korice.
- vižlje
- pas prepeličar
Vižlje nanjuši prepelicu i stade kao ukopano.
- vojvoditi
- biti vojvoda
Dvadeset godina vojvodio je nad tom krajinom.
- vredan
- kadar, u stanju (pored značenja: marljiv)
Nije bio vredan ni na noge da ustane.
Z
- za vida
- pre mraka
Požuri da stignemo kući za vida.
- zacrepni
- zahvati
Zacrepni vode iz izvora i daj mi da pijem.
- zafajdu
- zalud, uzalud
Zafajdu ga je čekala, nije došao.
- zahira
- hrana, zaliha hrane
U gradu pod opsadom ponestalo je zahire.
- zakalati
- poći, odlučiti se na putovanje
Zakala u svet da traži sreću.
- zakaniti se
- pomučiti se, uputiti se, rešiti se na nešto
Dugo se nećkao, pa se zakani i pođe pred cara.
- zakoljak
- odlomak od drveta
Vatru potpali zakoljcima od suve bukve.
- zametnuti krajinu
- povesti rat
Dva cara zametnuše krajinu oko jedne reke.
- zamkne
- zamakne
Čim zamkne za brdo, više ga ne videše.
- zapali (pešice)
- podigne se, pođe
Uze štap, pa zapali pešice preko polja.
- zaroniti
- zatrpati (pored značenja: zagnjuriti)
Zaroni žar pepelom da se vatra ne ugasi do jutra.
- zasobice
- jedan do drugoga, uzastopce
Tri noći zasobice sanjao je isti san.
- zatočnik
- zamenik (onaj koji umesto drugoga izlazi na megdan)
Stari car posla zatočnika da se bori umesto njega.
- zatomiti
- sakriti, ugušiti, uništiti
Pokuša da zatomi glas o blagu, ali se on pročuo.
- zatraviti
- opčiniti, začarati
Veštica ga zatravi, pa zaboravi i kuću i rod.
- zauvar
- korisno je, vredi
Zauvar je poslušati starijeg.
- zeman
- vreme
Prošao je taj zeman kad se pešice išlo na vašar.
- zevak
- uživanje, veselje
Uz pesmu i svirku provodili su zevak do zore.
- zijafet
- gozba, čašćenje
Paša priredi zijafet za sve gradske prvake.
- zlu i goru (uru videti)
- zao i gori čas
Ko mene uvredi, zlu i goru uru će videti.
- zôr
- sila, žestina
Udari na vrata sa takvim zôrom da se cela kuća zatrese.
- zurle
- vrsta muzičkog instrumenta, duvački instrument prodornog zvuka
Pred svatovima su išli svirači sa zurlama i bubnjem.
Ž
Pitanja
O rečniku i starim rečima
Šta je rečnik manje poznatih reči?
To je spisak starih, pokrajinskih i pozajmljenih reči koje se sreću u starijim knjigama, narodnim pesmama i pričama, a danas se retko čuju. Uz svaku reč stoje značenje i primer u rečenici.
Odakle potiču ove reči?
Veliki deo su turcizmi, reči koje su u srpski jezik ušle preko turskog, često poreklom iz arapskog i persijskog, kao adet, sevap ili pendžer. Ima i starih slovenskih i crkvenih reči (žitije, peštera), pokrajinskih oblika (ođe, oklen) i pozajmica iz italijanskog, nemačkog i mađarskog (kuvijerta, klafter, cukor).
Kako da nađem reč?
Upiši reč ili njeno značenje u polje za pretragu, sa kvačicama ili bez njih, ili izaberi slovo. Pretraga nalazi i po značenju: upit „ogrlica” vodi do reči đerdan.
Ko je napisao primere?
Primere u rečenicama napisalo je Librum Uredništvo, da se vidi kako se reč upotrebljava.
Vidiš grešku ili ti fali reč? Piši nam. Ažurirano: 16.11.2026.
Pišeš i tražiš pravu reč?
U Librum školi pisanja urednici besplatno uče prozu i poeziju, sa primerima i vežbama.